Njemačka razmatra mogućnost uvođenja radnog dana od 12 sati, istovremeno planirajući prepoloviti godišnju kvotu za dolazak radnika sa zapadnog Balkana, iako joj za velike infrastrukturne projekte nedostaje čak 148.000 stručnih radnika. Promjene bi se mogle direktno odraziti i na građane Bosne i Hercegovine koji već rade u Njemačkoj ili planiraju tamo potražiti posao.
O novim pravilima, mogućnostima zapošljavanja, strožijim ispitima njemačkog jezika, ali i sve većem uspjehu balkanskih pekara, u emisiji "Novi dan" na N1 govorio je novinar Deutsche Wellea Mehmed Smajić, koji se javio iz Njemačke.
Radni dan od 12 sati: Više slobodnih dana ili veći pritisak na radnike?
Njemačka vlada razmatra izmjene Zakona o radnom vremenu kojima bi se omogućilo da zaposleni u određenim slučajevima rade i po 12 sati dnevno.
Smajić je pojasnio da prema važećim propisima radnici uglavnom mogu raditi najviše osam sati dnevno, uz mogućnost produženja na deset sati, pod uslovom da se dodatni sati naknadno nadoknade kraćim radnim vremenom.
U pojedinim djelatnostima, poput hemijske industrije, smjene od 12 sati već su dozvoljene.
"Vlada sada želi omogućiti da se radno vrijeme računa na nivou cijele sedmice, a ne svakog dana posebno. To znači da bi zaposleni nekim danima mogli raditi i po 12 sati, a drugim danima kraće ili imati više slobodnih dana", objasnio je Smajić.
Njemački kancelar Friedrich Merz podržava takav model, navodeći primjer radnika koji rade po 12 sati, ali samo tri dana sedmično.
Poslodavci smatraju da bi im takva fleksibilnost omogućila lakšu organizaciju poslovanja, posebno u periodima povećanog obima posla.
S druge strane, sindikati upozoravaju na moguće posljedice po zdravlje zaposlenih i njihov porodični život.
Socijaldemokrate insistiraju na tome da se duže smjene mogu uvoditi samo uz jasna pravila, kolektivne ugovore i odgovarajuću zaštitu radnika.
Smajić je naglasio i da duži radni dan ne znači automatski veću platu.
"Zarada zavisi od ugovora i ukupnog broja plaćenih sati. Nova pravila važila bi za sve zaposlene, bez obzira na državljanstvo", istakao je.
Podsjetio je da bi i dalje morala važiti ograničenja sedmičnog radnog vremena i obavezan odmor između smjena.
Zakon, međutim, još nije promijenjen jer demokršćani i socijaldemokrate nisu postigli dogovor.
Njemačkoj nedostaje 148.000 radnika, osigurano 500 milijardi eura
Dok se raspravlja o produženju radnog vremena, njemačka privreda suočava se s ozbiljnim nedostatkom kvalifikovane radne snage.
Za obnovu mostova, željeznica i digitalizaciju njemačka vlada osigurala je 500 milijardi eura, ali, prema studiji Instituta njemačke privrede, za realizaciju tih projekata nedostaje približno 148.000 stručnih radnika.
"Novac postoji, međutim nema ko to sve sprovesti u djelo", kazao je Smajić.
Najviše se traže električari, instalateri grijanja i klimatizacije, mehaničari i drugi kvalifikovani majstori.
Prema njegovim riječima, upravo bi se tu mogle otvoriti dodatne mogućnosti za građane BiH koji imaju završene zanate i radno iskustvo.
Problem predstavlja i starenje njemačkog stanovništva, kao i sve manji interes mladih za pojedina zanatska zanimanja.
Prema podacima Savezne agencije za rad koje je iznio Smajić, u septembru je u Njemačkoj radilo približno 546.000 ljudi sa zapadnog Balkana, od kojih više od polovine obavlja poslove koji zahtijevaju stručne vještine.
Uprkos nedostatku radnika, Njemačka planira prepoloviti kvote za zapadni Balkan
Smajić je upozorio na još jednu važnu promjenu koja bi mogla pogoditi građane Bosne i Hercegovine.
