Njemačka razmatra dvije mogućnosti za razvoj svog sljedećeg borbenog aviona: priključivanje zajedničkom projektu Velike Britanije, Italije i Japana ili pokretanje novog programa sa Švedskom i Španijom. Odluka će oblikovati njene vojne kapacitete i diplomatske saveze u narednim decenijama.
Dilema je nastala nakon propasti europskog projekta Future Combat Air System (FCAS), koji su Njemačka, Francuska i Španija pokrenule s ciljem razvoja nove generacije borbenih aviona. Projekat je godinama bio opterećen industrijskim nesuglasicama između njemačkog Airbusa Defence i francuskog Dassaulta, a u junu su njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron odustali od zajedničkog razvoja aviona.
Njemačko ministarstvo odbrane sada favorizuje saradnju sa Švedskom i Španijom, smatrajući da bi takav pristup bolje odgovarao vojnim potrebama zemlje i otvorio veće mogućnosti domaćoj industriji. Međutim, zvaničnici kancelarije kancelara, prema izvorima upoznatim s razgovorima, vide diplomatske prednosti u povezivanju s Londonom.
Njemačka želi smanjiti ovisnost o američkoj vojnoj tehnologiji, a nepredvidivi potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno su pojačali taj cilj. Trump je prošle sedmice upozorio da Sjedinjene Američke Države neće imati drugog izbora nego da napuste Europu ako njeni lideri ne promijene pristup imigraciji. Kritizirao je i saveznike u NATO-u zbog odbijanja da podrže američki rat protiv Irana.
Problemi Ukrajine s američkim satelitskim komunikacijama kompanije SpaceX, kašnjenja isporuka američkih protivvazdušnih raketa i poteškoće u razmjeni obavještajnih podataka dodatno su pokazali rizike oslanjanja na tehnologiju iz SAD-a.
Velika Britanija već razvija novi borbeni avion s Italijom i Japanom u okviru programa Global Combat Air Programme (GCAP). Britanski premijer Andy Burnham tokom posjete Berlinu ranije ovog mjeseca ponudio je Njemačkoj mogućnost priključivanja projektu. Njemačko učešće pomoglo bi podijeliti ogromne troškove razvoja, ali Berlin strahuje da bi domaća industrija imala ograničen utjecaj na ključne tehnologije i proizvodnju, navodi Politico.
Njemačka i Velika Britanija posljednjih godina jačaju saradnju, uključujući novi sporazum o prijateljstvu usmjeren i na sigurnost i odbranu te zajednički razvoj projektila dugog dometa sposobnih pogoditi ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Berlin istovremeno planira vlastitu vojnu satelitsku komunikacijsku mrežu, čija bi cijena mogla dostići 10 milijardi eura. Njemačka namjerava i povećati izdvajanja za odbranu na 3,5 posto BDP-a do 2029. godine, šest godina prije roka NATO-a.
Ipak, veća potrošnja neće automatski osigurati vojnu nezavisnost. Njemačka ne može samostalno razviti svaki napredni sistem naoružanja, zbog čega mora pronaći partnere koji će joj omogućiti razvoj vlastitih kapaciteta i dugoročnu ulogu u njihovoj kontroli.
Merz bi u srijedu trebao posjetiti Japan, gdje će imati priliku razgovarati o mogućem njemačkom pristupanju programu GCAP. Japanska saglasnost bila bi neophodna, a Tokio posebno insistira na poštovanju roka za završetak projekta do 2035. godine, kada bi njegovi zastarjeli borbeni avioni F-2 trebali početi izlaziti iz upotrebe.
Tokom Burnhamove posjete Berlinu, Merz i britanski premijer dogovorili su da njihovi odbrambeni timovi razmotre mogućnost njemačkog učešća. Industrijski i diplomatski zvaničnici očekuju da će Merz otvoriti to pitanje tokom posjete Japanu.
Za Merza i njemačkog ministra odbrane Borisa Pistoriusa glavni izazov ostaje izbor partnera koji će istovremeno odgovoriti na vojne potrebe zemlje i zaštititi njene političke i industrijske interese.
