U Izraelu je rano jutro, a izbori, jedni od najvažnijih posljednjih godina, završeni su. Posljednji rezultati govore da Likud, stranka premijera Benjamina Netanjahua, gubi poslanička mjesta, ali da još niko nema apsolutnu većinu.
Nakon tijesnih i napetih izbora u Izraelu, na kojima se Netanjahu bori za politički opstanak, na redu su prebrojavanje glasova i formiranje vlade. Biće potrebno nekoliko dana da se glasovi prebroje do kraja, ali prema izlaznim anketama, Netanjahuova stranka pretrpjela je ozbiljan udarac, iako još nema jasnog pobjednika s apsolutnom većinom, prenosi CNN.
Blok Netanjahuovih ultraortodoksnih i krajnje desničarskih saveznika, prema preliminarnim rezultatima, izgubio je većinu, a očekuje se da će pasti sa 68 na manje od 55 ili 56 poslaničkih mjesta. Za većinu je, inače, potrebno najmanje 61 poslaničko mjesto. Njegov Likud i dalje će biti najveća pojedinačna stranka, ali rezultati predstavljaju dramatičan pad podrške javnosti.
Šta pokazuju posljednji rezultati
Prema podacima nakon prebrojanih 65 odsto glasova, projekcije pokazuju da bi, na osnovu dosadašnjeg udjela u glasovima, Netanjahuov blok mogao da osvoji 56 poslaničkih mjesta.
S druge strane, opozicioni blok „Pobjeda“, koji predvodi Gadi Ajzenkot, osvojio bi 49 mandata, dok bi palestinske stranke dobile 16 mjesta, pokazuju projekcije, prenosi Gardijan.
Inače, za formiranje parlamentarne većine i vlade u Knesetu potrebno je 61 od ukupno 120 mandata, a projekcije konačne raspodjele mjesta vjerovatno će biti ažurirane kako bude pristizalo još prebrojanih glasova.
Gardijan piše da će jasnija slika izbornih rezultata biti poznata nešto poslije 10 časova po lokalnom vremenu, kada će biti prebrojana većina glasova. Od ključnog značaja biće i pristigli rezultati iz oblasti u kojima podršku imaju palestinske stranke.
Rekordna izlaznost
Izlaznost birača naglo je porasla i dostigla najviši nivo u više od dvije decenije, što ukazuje na značaj izbora koji su označeni kao najvažniji u istoriji zemlje. Više od 77 odsto birača s pravom glasa izašlo je na birališta, saopštila je Centralna izborna komisija Izraela. To je oko sedam procentnih poena više nego 2022. godine.
Prema podacima Centralne izborne komisije, na izbore je izašlo skoro 5,7 miliona birača od oko 7,3 miliona građana s pravom glasa, što znači da je izlaznost iznosila 77,7 odsto, najviše od 1999. godine, piše CNN.
Prema projekcijama, palestinske stranke znatno će povećati broj svojih predstavnika u Knesetu. Izlazne ankete pokazuju da bi mogle da osvoje čak 18 mandata, u poređenju sa dosadašnjih 10. Stručnjaci navode da bi Ajzenkot, ukoliko ne uspije da obezbijedi većinu, kao što sugerišu izlazne ankete, morao da sjedne za pregovarački sto s palestinskim političkim grupacijama Zajednička lista i Ram kako bi pokušao da formira vladu. Taj proces mogao bi da potraje sedmicama.
Izlazne ankete objavljene su nakon što je Netanjahu, zajedno sa nekoliko drugih stranaka, u posljednjem trenutku pokušao da obezbijedi produženje rada biračkih mjesta nakon predviđenog roka u 22 časa. Centralna izborna komisija odbacila je taj zahtjev.
Netanjahu je javno nagovijestio da „ljevica i Arapi“ pokušavaju da pokradu izbore. Komisija je odbacila tu tvrdnju, navodeći da nije pronašla dokaze o sistematskim izbornim manipulacijama.
Šta je poručio Netanjahu
Govoreći u Jerusalimu rano u srijedu, Netanjahu je rekao da rezultati i dalje pokazuju da njegov blok ima podršku „odlučujuće većine među cionističkom i jevrejskom javnošću“, uprkos gubitku poslaničkih mjesta.
On je rekao da zemlja mora da „formira snažnu nacionalnu vladu desnog centra“, dodajući da ne smije da bude formirana vlada koja bi zavisila od podrške palestinskih stranaka.
Arapske stranke nazvao je „anticionističkim“ i odbacio mogućnost saradnje s njima na formiranju vlade.
Takođe je zahvalio predsjedniku SAD Donaldu Trampu na podršci u ratu protiv Irana.
Šta je rekao Ajzenkot
Najveći Netanjahuov rival, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot, zaostaje za njim s malom razlikom, a očekuje se da će njegov blok osvojiti 49 poslaničkih mjesta.
– Građani su glasali za promjene – rekao je on.
Međutim, kako piše CNN, ni on zasad nema jasan put do većine potrebne za formiranje vlade.
Ajzenkot je pred oduševljenim pristalicama u Tel Avivu izjavio da je „izraelska javnost glasala protiv toga da Netanjahu ostane premijer Izraela“. Dodao je da bi „dostojan lider prihvatio da mu narod nije ukazao povjerenje i danas objavio povlačenje iz politike“.
U svom obraćanju upozorio je i Netanjahua da ne smije da „koristi bezbjednost Izraela“ u političke svrhe. Time je podgrijao strahovanja da bi premijer mogao da iskoristi ovaj period neizvjesnosti za pokretanje novog napada na Iran.
Šta znači uspjeh arapskih stranaka
Očekuje se da će arapske stranke Zajednička lista i Ram osvojiti rekordnih 18 poslaničkih mjesta, što bi bila najveća zastupljenost Arapa u istoriji izraelskog parlamenta.
One bi mogle da odigraju ključnu ulogu u formiranju koalicije i nove vlade, ali još nije jasno kako bi takav dogovor mogao da izgleda.
Šta dalje
Kada se glasovi konačno prebroje, svaka stranka koja je osvojila mjesta u parlamentu preporučiće predsjedniku svog kandidata za premijera.
Predsjednik će zatim izabrati jednu osobu koja će pokušati da formira vladu, na osnovu procjene ko ima najbolje izglede da okupi održivu koaliciju. Prema sadašnjem odnosu snaga, to će vjerovatno biti Ajzenkot, koji će imati četiri do šest sedmica da pregovara s drugim strankama i pokuša da obezbijedi većinu u Knesetu.
Međutim, i on bi mogao da ne uspije, nakon čega bi priliku mogao da dobije Netanjahu. Ako i on ne uspije, a Kneset ne predloži drugog kandidata, u Izraelu bi mogli ponovo da budu raspisani izbori.
Zašto je ovo važno
Aktuelni izbori u Izraelu smatraju se svojevrsnim referendumom o Netanjahuu i odluci o tome da li će Izrael nastaviti da se kreće u nacionalističkom, konzervativnom i vjerskom pravcu ili će promijeniti kurs, navodi CNN.
Ovo su prvi izbori u zemlji od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je pokrenuo rat u Gazi. Za mnoge birače ovo je prva prilika da ocijene rukovodstvo zemlje koje je tada bilo na vlasti i odluče ko bi trebalo da vodi zemlju u vrijeme sukoba, piše
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
