Nebo otkriva nove tragove: Je li Van Goghova „Zvjezdana noć“ nastala mjesec kasnije?

Naučnici iz Južne Koreje iznijeli su novo tumačenje nastanka „Zvjezdane noći“, jednog od najpoznatijih djela nizozemskog slikara Vincenta van Gogha. Prema njihovoj analizi, slika bi mogla biti nastala u julu 1889. godine, mjesec kasnije nego što se dosad vjerovalo.

Istraživački tim, predvođen Elijahom Jeong-hyun Kimom, proučavao je astronomske podatke i historijske okolnosti. Zaključili su da bi nebo prikazano na slici moglo odgovarati stvarnom prizoru iznad francuskog mjesta Saint-Rémy-de-Provence u ranim jutarnjim satima oko 22. jula 1889. godine, piše Euronews.

Takvo tumačenje dovodi u pitanje dugogodišnje uvjerenje historičara umjetnosti da je Van Gogh naslikao ovo remek-djelo u junu iste godine, ubrzo nakon dolaska u psihijatrijsku ustanovu u kojoj se liječio.

Tragovi na nebu

Rezultati istraživanja, objavljeni u naučnom časopisu Scientific Reports, ukazuju na mogućnost da karakteristični vrtlozi, sjajne zvijezde i osvijetljeni Mjesec nisu bili isključivo plod umjetnikove mašte, nego da je prizor djelimično zasnovan na stvarnom izgledu neba.

Istraživači su utvrdili da je oko 22. jula 1889. godine Mjesec prije svitanja imao oblik tankog srpa, sličan onome na slici. Istovremeno su se na istočnom nebu mogli vidjeti zvjezdano jato Hijade u sazviježđu Bika i planeta Venera.

Analizirali su i tadašnje vremenske prilike te zaključili da je nebo vjerovatno bilo dovoljno vedro da Van Gogh uoči te nebeske objekte.

Drugačije datiranje

Kim, direktor kompanije za proizvodnju teleskopa u Seulu, smatra da se predloženi julski datum bolje uklapa u astronomske okolnosti iz tog perioda.

„Nijedna dva neba nisu ista. Uvijek se nešto mijenja. Vjerujem da je Vincent primjećivao te promjene i prenosio ih na sliku“, izjavio je Kim, dodajući da je uvjeren kako je 22. juli vjerovatniji datum nastanka djela.

Ipak, istraživači upozoravaju da njihovi rezultati još ne predstavljaju konačan dokaz o tačnom datumu nastanka „Zvjezdane noći“.

Hipoteza traži potvrdu

Fizičar José Luis Aragón s Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika, koji nije učestvovao u istraživanju, ocijenio je da studija predstavlja ozbiljan i interdisciplinaran pristup dugogodišnjoj zagonetki.

Prema njegovim riječima, jedan od problema ranijeg datiranja jeste to što Mjesec sredinom juna 1889. godine nije imao oblik tankog srpa kakav je Van Gogh naslikao.

Aragón, međutim, smatra da julski datum zasad treba posmatrati kao zanimljivu naučnu hipotezu, a ne kao konačno utvrđenu činjenicu.