Naučnici pozvali na izradu strategije razvoja pametne proizvodnje u BiH do 2035. godine

Kako su saopćili iz Akademije, stručnjaci i istraživači iz zemlje i inostranstva razgovarali su o razvoju pametnih proizvodnih sistema, umjetnoj inteligenciji (AI), robotici, digitalnim blizancima, kibernetičkoj sigurnosti, održivoj proizvodnji i novim kompetencijama koje zahtijeva industrija budućnosti.

"Pametna proizvodnja nije samo tehnološko pitanje. Ona postaje pitanje konkurentnosti, otpornosti i dugoročnog razvoja Bosne i Hercegovine. Ako želimo da naša industrija bude dio evropskih proizvodnih lanaca, moramo sistemski ulagati u tehnologiju, znanje, ljude i infrastrukturu", napomenuo je akademik Isak Karabegović, jedan od učesnika i organizator Konferencije.

Učesnici Konferencije usvojili su 15 zaključaka i preporuka koje se odnose na razvoj pametne proizvodnje i primjenu principa Industrije 5.0 u Bosni i Hercegovini.

Među ključnim preporukama jeste da Bosna i Hercegovina pokrene izradu strategije razvoja pametne proizvodnje do 2035. godine, kojom bi se objedinili razvoj robotike, umjetne inteligencije, digitalne infrastrukture, obrazovanja i istraživanja te bila usklađena s razvojnim prioritetima Evropske unije.

Na Konferenciji je također napomenuto da prelazak s Industrije 4.0 na Industriju 5.0 ne znači samo uvođenje još naprednijih tehnologija. U središtu Industrije 5.0 nalazi je čovjek kao, kako je istaknuto, kreator, upravljač i partner inteligentnih sistema.

"Industrija 5.0 vraća čovjeka u centar proizvodnog sistema. Umjetna inteligencija može upravljati kvalitetom, proizvodnim procesima i lancima snabdijevanja, ali čovjek ostaje taj koji donosi konačnu odluku. Zato budućnost pametne proizvodnje nije samo u automatizaciji, već u integraciji tehnologije, inteligencije i inovacija", izjavio je prof. dr. Vidosav D. Majstorović s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Ako posmatramo budući razvoj kroz tu prizmu, kako je ukazao, do 2028. godine fokus treba biti na nastavku razvoja proizvodnje u kojoj je čovjek u centru, do 2031. na kognitivnoj i kolaborativnoj proizvodnji robota i čovjeka, dok bi period od 2032. do 2035. trebalo obilježiti razvoj autonomne i ekološki održive proizvodnje.

"To je put od automatizacije ka proizvodnji koja je istovremeno inteligentna, održiva i usmjerena na čovjeka", dodao je Majstorović.

Tehnološkim razvojem, konstatovano je na Konferenciji, mora se istovremeno unaprijediti kvalitet i sigurnost rada, povećati produktivnost i odgovoriti na zahtjeve društvene i okolišne održivosti.

Posebno mjesto u budućim proizvodnim sistemima ima umjetna inteligencija, koja omogućava analizu velike količine podataka, optimizaciju procesa i donošenje odluka u realnom vremenu.

Učesnici Konferencije su istakli i sve veći značaj generativne umjetne inteligencije, velikih jezičkih modela, inteligentnih AI agenata i objašnjive umjetne inteligencije. Podsjetili su da razvoj pametnih fabrika mora pratiti razvoj kibernetičke sigurnosti.

Zaštita industrijskih mreža, proizvodnih podataka, komunikacijskih sistema i AI modela prepoznata je kao jedan od osnovnih preduslova pouzdane digitalne proizvodnje.

Jedna od važnih poruka Konferencije odnosi se na potrebu snažnijeg povezivanja univerziteta, naučnoistraživačkih institucija, industrije i javnog sektora.

Zajednički istraživački projekti, razvojni centri i laboratorije mogu ubrzati transfer znanja i novih tehnologija u industrijsku praksu, dok je za uspješnu digitalnu transformaciju neophodno kontinuirano razvijati kompetencije u oblastima umjetne inteligencije, robotike, automatizacije, analitike podataka i kibernetičke sigurnosti.

Tokom Konferencije više puta je istaknuta važnost uloge ANU BiH.

"Akademija nastoji pružiti prostor za otvoren naučni dijalog o pitanjima koja će oblikovati budućnost našeg društva. U tom smislu, zadovoljstvo nam je što smo domaćin Konferencije koja povezuje nauku, tehnologiju i potrebe savremene industrije", rekao je u uvodnom obraćanju predsjednik ANU BiH Muris Čičić.

Pažnja je posvećena malim i srednjim preduzećima (MSP), koja čine važan dio bh. privrede, ali često nemaju dovoljno finansijskih i tehnoloških kapaciteta za digitalnu transformaciju. Učesnici Konferencije preporučili su razvoj posebnih programa podrške, finansijskih podsticaja i stručne pomoći za digitalizaciju MSP sektora jer industrija budućnosti mora biti i održiva.

Pametna proizvodnja, kako je zaključeno na Konferenciji, ne može se posmatrati odvojeno od održivosti. Racionalno korištenje resursa, energetska efikasnost, smanjenje negativnog utjecaja industrije na okoliš, cirkularna ekonomija i zelene tehnologije moraju postati dio proizvodnih strategija.

Primjena međunarodnih standarda i interoperabilnost različitih proizvodnih sistema prepoznati su kao važni preduslovi za razvoj fleksibilne i skalabilne industrije sposobne odgovoriti zahtjevima globalnog tržišta.

Peta Međunarodna naučna konferencija okupila je stručnjake i istraživače sa ciljem razmjene znanja i otvaranja prostora za konkretnu saradnju u oblasti pametne proizvodnje.

"Naš cilj nije samo da govorimo o budućnosti proizvodnje, nego da kroz nauku, inovacije i saradnju učestvujemo u njenom stvaranju. Zaključci ove konferencije treba da budu podsticaj za konkretne aktivnosti, od obrazovanja i istraživanja do primjene novih tehnologija u industriji", kazao je akademik Karabegović.

Zaključeno je da se integracijom umjetne inteligencije, robotike, digitalnih blizanaca, održivih tehnologija i ljudskog znanja otvara mogućnost za razvoj konkurentnije, otpornije i društveno odgovornije industrije u Bosni i Hercegovini.

Konferenciju je organizovalo Odjeljenje tehničkih nauka ANU BiH, u suorganizaciji s Društvom za robotiku u Bosni i Hercegovini i Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine.

Zaključci i preporuke Konferencije predstavljaju osnovu za buduće aktivnosti naučnih institucija, univerziteta, privrede i donosilaca odluka usmjerene ka ubrzanju digitalne transformacije i implementaciji principa Industrije 5.0 u Bosni i Hercegovini, saopćili su iz ANU BiH.