Ovaj mjesec nije bio ekstreman samo zbog nekoliko vrelih dana. Tokom gotovo cijelog avgusta, na gotovo svim mjernim stanicama u zemlji, dnevne maksimalne temperature bile su iznad prosjeka za period 1961-1990. godine.
Kako pišu dr Vladimir Đurđević, dr Milica Tošić i Lazar Filipović, ovako ekstremni avgust je bio gotovo nezamisliv u klimi iz sredine 20. vijeka, a danas se može očekivati.
Prema prognozama RHMZ-a, najtoplije je bilo u Ćupriji, gdje je prosječna maksimalna temperatura u avgustu bila 36,5 stepeni Celzijusa, a u još pet gradova je prosjek bio preko 35 stepeni, uključujući Beograd i Novi Sad.
Da bi se razumjelo koliko su doprinijele ovom rekordu, tim sa Fizičkog fakulteta uradio je studiju atribucije.
Studije atribucije nam pokazuju koliko klimatske promjene doprinose pojavi ili intenzitetu nekog događaja, kao što je npr. toplotni talas – ili u ovom slučaju, jedan cijeli ekstreman mjesec.
Rezultati pokazuju da bi avgust kakav smo imali 2026. godine u klimi iz 1950. bio gotovo nezamisliv događaj koji bi se u prosjeku očekivao jednom u oko 279 godina.
"Međutim, u današnjoj klimi, takav avgust može se očekivati približno ”, objašnjava dr Vladimir Đurđević, Fizički fakultet u Beogradu.
Samim tim, studija pokazuje da su klimatske promjene povećale vjerovatnoću ovako toplog avgusta oko 39 puta. Ovakav mjesec nije slučajna posljedica prirodne varijabilnosti klimatskog sistema, već dio jasnog uticaja klimatskih promjena.
Rezultati smeštaju ovaj rekordni avgust 2026. u širi kontekst.
Naime, klimatske promjene ne znače samo postepeni porast prosječnih temperatura: one mijenjaju i same ekstreme, a cijela raspodela ljetnjih temperatura pomjera se ka višim vrijednostima, pa veoma topli mjeseci i toplotni talasi postaju sve češći.
