Monodrama "Muzej živih duša" gostuje u Prijedoru: Ljudi i neljudi Golog otoka
PRIJEDOR - U Gradskom pozorištu Prijedor 12. marta sa početkom od 20 časova biće održana hvaljena monodrama "Muzej živih duša" u režiji Ljuboslava Majere, a u izvođenju srpskog glumca Jovice Jašina.
Predstava donosi potresnu priču o Golom otoku i stradanju nevinih ljudi u jednom mračnom periodu naše, ne tako davne istorije. Ovo je jedinstven pokušaj u Srbiji i regionu da se ova tema obradi kroz snažnu i intimnu pozorišnu formu, monodramu koja publiku vodi kroz lična svjedočenja, emocije i sjećanja koja ne blijede.
Potresna ispovijest stradalnika
Poznato pozorišno ime Ljuboslav Majera kaže da se zahvaljuje svom pokojnom ocu Ivanu, koji je kroz ćutanje prozborio tri replike svojim sinovima
-Zahvaljujem se mom pokojnom ocu Ivanu, koji je kroz svoje ćutanje prozborio tri replike nama – sinovima, a koje sam morao (bez odobrenja D. Jovanovića – takođe pokojnog) da ukomponujem u ovaj omaž posvećen svim stradalnicima svih vremena! Hvala im, rekao je Majera.
U opisu predstave stoji da je Goli otok jedna od tamnih mrlja naše istorije. Mrlja o kojoj se dugo i teško ćutalo. Tabu. Najhrabriji su progovorili tek tri, četiri decenije nakon samog zbivanja, ali kako autori komada ističu oni ostavljaju istoričarima da se bave suštinom tog fenomena, dok njih intersuje umjetnički doživljaj.
Dramaturg Goran Ibrajter ističe da stradalnik i pisac Dragoljub Jovanović spada u red onih koji su morali progovoriti.
-Dragoljub Jovanović spada u red onih koji su morali progovoriti. Njegova dvotomna knjiga "Muzej živih ljudi", koja je poslužila kao osnova za tekst istoimene monodrame, ako je treba žanrovski odrediti, nalazi se u prostoru između prozne literature i dokumentarno-istorijskog zapisa. Ona ne zalazi toliko u ideološka razmatranja, u rasprave ko je u pravu, a ko u krivu. Jovanović fokus stavlja na ljudsku dimenziju čitavog zbivanja, rekao je Ibrajter. Dramaturg ističe da Jovanovića zanima prije svega ko je u paklu Golog otoka sačuvao obraz i čovečnost.
-Jovanovića zanima pre svega ko je u paklu Golog otoka sačuvao obraz i čovečnost, a ko se pokazao kao zlikovac i nečovek. Pitanje koja i čija vizija socijalizma je bolja, ispravnija kod njega tek provejava. U krajnjoj liniji, on nam do konca svoje povesti ne otkriva da li se distancirao od staljinizma, ako je to i bila njegova ideološka matrica, rekao je Ibrajter.
Tema o kojoj se ćutalo predugo
Iskusni glumac Jovica Jašin, koji igra u monodrami, kaže da Jovanovićevo iskustvo surovo iskreno uvodi publiku u priču o monstruoznom kazamatu tadašnjeg režima.
-Golootačka saga je je dramatizacija istoimene knjige Dragoljuba Jovanovića golootočkog zatvorenika od 1949 - 55 godine. Njegovo iskustvo nas uvodi u priču o monstruoznom kazamatu tadašnjeg režima. Kazamat koji je prelazio metode mučenja i najozglašenijih fašističkih logora.
Period ne tako davne naše istorije o kojoj se dugo ćutalo.Ova predstava je pokušaj da se skine skrama ćutanja o ovoj temi. Radujem se susretu sa prijedorskom publikom i dobrodošli na predstavu rekao je Jašin.
Pozorište Prijedor pozvalo je publiku prisustvujete ovom značajnom pozorišnom događaju i da zajedno sa autorskim timom odaju poštovanje onima čije priče ne smiju biti zaboravljene. Cijena ulaznica je 10 KM.
Iskustvo Dragoljuba Jovanovića
Pisac Dragoljub Jovanović (1923-1996) bio je generalstabni oficir pre rata, jedan od učesnika u puču 27. marta 1941, ratni vojni zarobljenik u Nemačkoj za vrijeme rata ioficir Jugoslovenske armije od 1945.
Preživeo je iskustvo golootočkog zatočenika nad kojim je vršena psihička i fizička tortura. Njegovo pisanje je pisanje čoveka punog bola, ali i ponosa. Prihvatajući se pera, Jovanović nije imao nameru da napise delo literalne vrednosti. Njegov cilj je bio da, opisujući šta je proživeo na Banjici, u Staroj Gradiški i na Golom otoku, sačuva od zaborava i svojim svedočenjem doprinese poznavanju naše nedavne prošlosti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.