MLADIĆEVA SJENA NAD IZBORIMA U SRBIJI: Najizazovniji test za Vučića, studenti poljuljali vladavinu dugu 14 godina

Piše: Daniel Omeragić (Oslobođenje)

Srbiju u nedjelju očekuju vanredni parlamentarni izbori. Glavna borba se vodi između Srpske napredne stranke (SNS), koja 14 godina neprikosnoveno vlada tom zemljom, i Studentske liste.

Aleksandar Vučić je pred početak kampanje odstupio sa mjesta predsjednika Srbije, prenijevši ovlasti na predsjednicu Skupštine Anu Brnabić. Naprednjaci su ga predstavili kao nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ i kandidata za premijera, a studenti su povukli uvodni potez, održavši prvi predizborni skup u Novom Sadu na kojem su predstavili pojedine kandidate.

Detaljan program

Studenti su objavili 250 kandidata, koliko maksimalno može da ima jedna parlamentarna lista. Na njenom čelu nalazi se Ilija Srdanović, kardiolog Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine i profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Na listi su ljudi različitih profesija uključujući ljekare, profesore, naučnike, umjetnike, ekonomiste i poljoprivrednike. Među njima su, između ostalih, profesor Dejan Šoškić, dramaturg Željko Hubač, poljoprivrednik Zlatko Kokanović, glumci Tihomir Stanić i Bojan Dimitrijević. 

Advokat Feđa Dimović, član „Beogradskog sindikata“ i kandidat na Studentskoj listi, u intervjuu za NIN kaže da je na listi 250 stručnih i obrazovanih ljudi, među njima 160 doktora nauka, koji su se dokazali u svojim oblastima i sposobni su da vode državu.

„Ako pogledate ko vodi ovu zemlju posljednjih 14 godina, videćete apsolutno odsustvo stručnosti, ljude sa kupljenim diplomama, falsifikovane doktorate, neznanje i bahatost. Studentska lista ima detaljan program sa rešenjima u svim oblastima. Sa druge strane, režim na ovim izborima isključivo kandiduje teror, laži i političke manipulacije. Svima je jasno da je došlo vreme za promene“, kazao je Dimović.

On naglašava da je interes Srbije uvijek na prvom mjestu, u odnosima sa bilo kojom silom, uključujući Evropsku uniju. 

„Srbija geografski i kulturološki pripada Evropi i želimo da usvojimo sve što je dobro za građane, poput vladavine prava i funkcionalnih institucija. Ne želimo, međutim, da budemo bilo čija rudarska kolonija i inkubator jeftine radne snage. U ovom trenutku geopolitičke odluke nisu prioritetne, već je naš glavni cilj oslobođenje Srbije iz kandži mafije. O ulasku u EU konačnu odluku će doneti građani na referendumu“, rekao je Dimović.

U pobjedu Studentske liste uvjerena je i Katarina Popović, profesorica Filozofskog fakulteta u Beogradu i stručna saradnica Studentskog pokreta za obuku članova biračkih odbora. 

„Početak studentske kampanje je fascinantan! Nivo mobilizacije, entuzijazam, pobednička atmosfera u kojoj su nosili listu u RIK – sve to je „obrisalo“ 200.000 potpisa koje je SNS skupio, tim pre što su ljudi satima strpljivo čekali u redu, čak i kada to više nije bilo neophodno. Drago mi je što su time zapušili usta onima koji tvrde da je bunt splasnuo, da su se studenti umorili, da je protest završen ili da su građani izgubili interesovanje“, kazala je ona za Vreme.

Mjesecima se prepliću dvije stvarnosti, oličene u dva slogana naprednjaka i studenata – „Srbija pobeđuje“ i „Studenti pobeđuju“. Iako su od 2012. ubjedljivo pobjeđivali na izborima, predstojeći meč će biti do sada najizazovniji test za naprednjake, primjećuje BBC.

Tragedija u Novom Sadu

Od tragedije koja se dogodila 1. novembra 2024. u Novom Sadu, kada je u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici poginulo 16 ljudi, a jedna žena teško povrijeđena, organizovani su masovni studentski protesti na kojima je vlast optuživana za korupciju koja je, smatraju, krivac za nesreću.

Omasovljenju protesta doprinijele su i blokade fakulteta i angažman studenata širom Srbije, koji su u međuvremenu postali i politička snaga, učestvujući na lokalnim izborima u nekoliko gradova i opština.

Vučić je, bez dokaza, tvrdio da je riječ o pokušaju obojene revolucije finansirane spolja, koju je on „pobijedio". Mjesecima su Vučić i SNS odbijali studentski zahtjev za raspisivanjem izbora. Na koncu su popustili.

„Milijarde evra uneli su da bi uništili Srbiju, smetala im je slobodarska, samostalna i nezavisna Srbija. Nisu razumeli da Srbin uvek oseti kada mu udariš na državu, da Srbin prepozna to i da se naglo okrene i počne da brani svoju zemlju snažnije nego bilo ko. I tad se Srbija okrenula i rekla: Ne damo vam da nam srušite našu otadžbinu“, rekao je Vučić na predizbornom skupu „Ujedinjene Srbije“ na Trgu slobode u Novom Sadu, na kojem se mahalo i zastavom sa likom ratnog zločinca Ratka Mladića i skandiralo Republici Srpskoj. 

Okomio se na studente i profesore. Legitimna osjećanja žalosti i tuge za stradalim u tragediji u Novom Sadu su, kaže, pretvorena u nečiji gnjev i bijes, a zatim u nasilje nad državnim institucijama, u haos i anarhiju u zemlji.

„Univerziteti su pretvoreni u ogranke političkih stranaka, nastavnici su pretvoreni u političke komesare, roditelji u taoce. Naši dobri policajci i policajke pretvoreni su u mete, a naše ulice pretvorili u bojišta. Ponoviću: ovde nije bila reč o zahtevu za pravdom“, kazao je Vučić.

Skupu u Novom Sadu prisustvovali su i Milorad Dodik i predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić. Dodik je pozvao sve Srbe u Republici Srpskoj „i one koji su porijeklom iz Republike Srpske“ da glasaju za Vučića i protiv Studentske liste. Za Prvu TV je rekao da očekuje da će oko 20.000 ljudi iz RS-a glasati na izborima.

„Politički poraziti tu blokadersku strukturu je jedan od istorijskih događaja u istoriji Srbije, koji će obilježiti budući vijek“, rekao je Dodik. 

Da u RS-u neće biti milosti prema studentima iz Srbije, koji su stigli u Bosnu i Hercegovinu kako bi promovirali izbornu listu "Studenti pobjeđuju", pokazao je i napad u Višegradu, dok je u Brčkom i Doboju policija protiv njih pokrenula prekršajni postupak. 

Skup u Mrkonjić-Gradu

Vučićevo zagrijavanje za kampanju krenulo je početkom augusta upravo u BiH u vrijeme obilježavanja akcije Oluja. Naslušali smo se u tim danima epskih priča o srpskom svetu i Srbima kao jedinim žrtvama rata, a Dodik je još jednom najavio raspad Bosne i Hercegovine, tvrdeći kako integraciju Republike Srpske i Srbije niko neće zaustaviti. Svi govornici sa centralnog događaja u Mrkonjić-Gradu tretirali su Evropsku uniju kao glavnog neprijatelja.

U izbornu kampanju se ušlo direktno sa Mladićeve sahrane u Beogradu. Vučić je organizovao sramni ispraćaj ratnog zločinca uz državne počasti na Topčiderskom groblju. Evropska unija je nemušto reagovala. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je kasnije pokušala biti oštra, poručivši sa govornice Evropskog parlamenta da veličanju ratnih zločinaca nema mjesta u EU.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elvedin Konaković najavio je prekid saradnje sa Srbijom zbog glorifikovanja ratnih zločinca.

„Vučić krši zakon svoje zemlje i, kao takav, odgovoran je za anarhiju koja se u toj zemlji dešava“, kazao je šef bh. diplomatije.

Sve se završilo na tome da je nekoliko osoba iz Ambasade Srbije u Sarajevu proglašeno nepoželjnim u našoj zemlji. 

Suočavanje sa prošlošću teško je breme za Srbiju. Prije dvije godine, Vučić se ogrnut zastavom Srbije u sali Generalne skupštine UN-a u New Yorku žestoko protivio usvajanju Rezolucije, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Pojedini studenti su, pak, na nedavnom predizbornom skupu Studentske liste u Novom Pazaru nosili parolu "Srebrenica je genocid, Mladić je ratni zločinac". Eventualna pobjeda Studentske liste možda pomogne u suočavanju sa ratnim naslijeđem. 

Ključ bi mogao biti u Evropskoj uniji i u tome želi li Srbija da se pridruži evropskoj porodici. Crna Gora je, na primjer, odlučna da postane članica Evropske unije 2028., pa je već ispunila dva od osam zahtjeva koja je postavila Hrvatska. Vlada Crne Gore donijela je odluku da se trajnom spomen-pločom hrvatskim zatočenicima obilježi logor Morinj i promijeni naziv bazena u Kotoru, koji je dosad nosio ime nekadašnjeg vaterpoliste i logorskog čuvara Zorana Džimija Gopčevića. Službeni naziv sada je „Gradski bazen – Petar II Petrović Njegoš“. U obrazloženju je naveden poseban javni interes direktno povezan sa pristupanjem Evropskoj uniji. Ovo dokazuje da se, uz iskren pristup, na evropskom putu mogu riješiti i najteža pitanja iz nedavne prošlosti. 

Srbija je na začelju kolone zemalja kandidata za članstvo u EU. Beograd od decembra 2021. nije otvorio nijedan novi pregovarački klaster u procesu pristupanja EU, a osnivač Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ocjenjuje da uzroke usporavanja europskih integracija treba tražiti i u politici Srbije i u politici Evropske unije. 

Za razliku od ranijih izbornih ciklusa u Srbiji, članstvo u Evropskoj uniji nije bilo među glavnim temama kampanje. Ni Studentska lista ni lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ evropske integracije ne stavljaju u prvi plan. Nažalost, po Srbiju, ali i po nas.