"Martin udio" uskoro u NP RS: Priča koja je živa u našem kolektivnom pamćenju
Tim povodom u ovoj kući, u četvrtak, 16. aprila je održana konferencija za novinare, na kojoj su govorili Dijana Grbić, direktorica NP RS, Ljubiša Savanović, glumac i umjetnički direktor NP RS, Nikola Bundalo, kućni reditelj, Goran Starčević, dramaturg predstave, Jovo Maksić, glumac koji će tumačiti ulogu Rajka i Nataša Perić, glumica koja će se naći u naslovnoj ulozi Marte.
"Svaka nacionalna institucija ima obavezu i treba da se bavi ovakvim temama, temama koje se tiču nas, našeg naroda i našeg nacionalnog identiteta. Meni je izuzetno drago da se nakon četiri godine traganja za tekstom koji priča našu priču, nalazimo na nekoliko dana od premijere sa ovakvim timom i sa ovakvim umjetnicima i ljudima", kazala je Dijana Grbić, dodajući da je uspjela da isprati i nekoliko proba koje, kako je otkrila, teku u dobrom raspoloženju.
Ona je posebno zahvalila Jovi Maksiću, koji će na ovoj predstavi biti gostujući glumac a koga, kako je rekla, osjećaju kao domaćeg.
"Mislim da smo svi podjednako reagovali na divan roman Sanje Savić Milosavljević, potom i na njenu dramatizaciju, ali proces stvaranja pozorišne predstave je priča za sebe i, nadam se, da će ispuniti očekivanja i nas i svih gledalaca. Ideja i želja pozorišta je bila da jedan ovakav ozbiljan tekst povjeri mladom reditelju i mladom autorskom timu iz razloga što ista i treba da bude ispričana iz vizure mladog čovjeka sa željom i jedinom namjerom da priča dugo živi i da podsjeća na priču o nama u isto vrijeme otvarajući i bolna pitanja, ali i da daje snagu za dalje", navela je Grbićeva.
Ljubiša Savanović, glavni inicijator postavke ovog komada, rekao je da mu je roman "Martin udio" došao pod ruke dva-tri mjeseca nakon pada nadstrešnice i velike tragedije u Novom Sadu.
"Prateći dešavanja u Srbiji i način na koji su ljudi sa ove strane Drine, Srbi sa ove strane Drine bili tretirani povodom te nesreće, prateći način na koji je dio naroda u Srbiji i dio naroda ovdje pisao o nama, ja sam najblaže rečeno bio zgrožen. Nevjerovatno je koliko ljudi ne znaju, koliko ljudi uče istoriju sa portala, koliko se ljudi informišu putem interneta, koliko ne čitaju, koliko nemaju predstavu o tome šta je bilo prije pet, deset, da ne kažem pedeset godina ili još duže. Taj roman sam tad bukvalno za dva-tri sata pročitao i u tom trenutku sam već bio siguran da je 'Martin udio' priča koju Narodno pozorište Republike Srpske treba i mora da igra, jer ja ne vidim značajniju misiju ovog pozorišta od pričanja jedne ovakve priče", istakao je Savanović.
Nikola Bundalo je rekao i u riječi reditelja zapisao da predstavu posvećuje majci.
"Ovo je priča koja, kroz sudbinu jedne žene, oslikava mnoge druge, sve one koje su kroz istoriju bile i ostale čuvarke našeg ognjišta. To su tihi heroji našeg naroda, žene čija izdržljivost preživljava sve nesreće, tragedije i nedaće. Narodno pozorište Republike Srpske dugo je tragalo za komadom koji na ovako autentičan način tretira sudbine ljudi s ove strane Drine. Pred nama je epsko djelo i kompleksna struktura u kojoj kroz tri paralelna toka pratimo likove koje prepoznajemo u sopstvenim porodicama. Naš put vodi od Like i Pala, preko Zagreba i Beča, pa sve do Beograda obuhvatajući raspon od osam decenija", rekao je Bundalo.
Iako su mnogi pogrešno tumačili da je ovo priča isključivo o stradanju, kako je dodao reditelj, ona to nije.
"Ovo je priča o životu. Stradanje je neminovnost koja prati naš narod, ali ono što je suštinski bitno jeste put ka preživljavanju i nepokolebljiva vjera da razgovor i sjećanje vode ka iscjeljenju. Rad na ovako značajnom projektu nosio je sa sobom ogromnu odgovornost. U pitanju je duboko životan komad koji na scenu iznosi situacije i karaktere iz našeg neposrednog okruženja, zbog čega je bilo neophodno pronaći mjeru i istinit ton za priču koja je toliko živa u našem kolektivnom pamćenju. Ta vrsta ljudske i umjetničke obaveze prema sudbinama o kojima govorimo bila je prisutna u svakom trenutku procesa rada na predstavi", naveo je Bundalo.
On je, kao i drugi iz autorskog tima, "Martin udio" vidio kao ličnu priču.
"Kao reditelju poseban mi je izazov bio na scenu donijeti ovu, emocijama nabijenu, sagu o identitetu, porodici i hrabrosti. Stvaralački rad na ovom projektu probudio je duboko lične stvari u svima nama. Ovo je u svojoj srži priča o pričanju priče, jer nas upravo to čuva od zaborava", podvukao je reditelj.
Goran Starčević, dramaturg predstave, kaže da se život može živjeti na bezbroj načina, te da je izbor na svakom pojedincu.
"Upravo je tako naša Marta, nalik na biblijsku Martu, izabrala svoju ulogu dobronamerne poslužiteljke. Kroz njenu ispovest prikazanu iz vizure njene rođake Ivane, mlade autorke stripova, spoznajemo da se kroz život može ići dobrog i otvorenog srca bez obzira na količinu nesreće koju doživimo tokom svog veka. Upravo taj put ispovesti daje odgovor Ivani, a i svima nama, da pitanje da li je moguće doživeti potpun identitet bez saznanja o svom poreklu", ističe Starčević.
Jovo Maksić je rekao da Banjaluku vidi kao drugu kuću, ispričavši na koji način je prihvatio ulogu u predstavi "Martin udio".
"Sa Ljubišom Savanovićem sam se čuo prije više od godinu dana. Pitao me da li sam pročitao ovaj roman. Rekao sam da nisam, ali sam otišao i kupio knjigu bukvalno sutradan. Pročitao sam je i doživeo jedan rolerkoster emocija, ali sa katarzom, što je bilo jako bitno za ovakvu priču. Poslednja knjiga koja me tako dotakla jeste 'Knjiga o Milutinu' i ja 'Martin udio' zovem ženskom 'Knjigom o Milutinu'. Obe knjige imaju sličnu toplinu provodeći glavne likove kroz stradanja. Posle mi je Ljubiša rekao da planiraju to da rade i bio sam prezadovoljan i presrećan i naravno da sam odmah prihvatio i to mi je bio prioritet broj jedan", istakao je Maksić.
Glumac je pohvalio svoju kolegicu Natašu Perić i sve kolege sa i iza scene.
"Zaista mi je čast i osećam veliku odgovornost i čast što sam deo ove sjajne ekipe i mislim da ne postoji mesto gde bih radije u ovom trenutku bio od ovog pozorišta ovde i sa ovim ljudima ovde, da delimo sve te emocije i sve slatke muke procesa. Deo Rajka kojeg igram u predstavi postoji u meni, deo Rajka postoji u mojim komšijama, taj Rajko je sastavni deo naše istorije i našeg čoveka. Moja odgovornost leži u tome da opravdam te ljude", poručio je Maksić.
Nataša Perić je na kraju istakla da igra Martu krojačicu i da su u nju ukrojene i Marta djevojčuljak i Marta udavača, Marta ženica i na kraju Marta žena koja je morala da napusti svoju Liku.
"Kako to već stoji u opisu lika, sve te Marte nikad nisu napustile nju. Marta je jedna velika duša, empata je i altruista. To mi je bila neka od najdivnijih njenih osobina. Kako je Jovo rekao za Rajka, tako mogu i ja da kažem za Martu. Kao što mnogi imaju Rajka u sebi, ja isto mislim da imam dio Marte u sebi; moja komšinica, majka i baka je takođe imaju. Kažu za dobru predstsvu da su potrebne tri stvari: dobar tekst, dobar reditelj i dobra podjela. Kako god da bude, ja sam zahvalna što sam imala ovakav tekst pred sobom i Nikolu Bundala za reditelja, takve kolege, sjajne glumce i sjajne ljude prije svega", ispričala je Perićeva.
Glumica je mišljenja da je nemoguće da ne zavolimo Martu.
"Nju je život naučio da nimalo lako ne nosi taj svoj udio. Njen osnovni identitet je rad i ona je kroz taj rad pronalazila svoj mir. Ja bih nekako voljela da ta moja Marta upravo zbog svog kakvog takvog pronalaska mira, bude razvijenija verzija biblijske Marte, jer nigdje u Bibliji ne piše da je Marta izabrala loš udio, jeć samo da je njena sestra Marija izabrala bolji", kazala je Nataša Perić. Ona se osvrnula i na probe.
"Probe su lijepo tekle i kao ekipa imali smo osjećaj da gradimo isti svijet što je neophodno, dragocjeno i značajno za stvaranje jedne predstave, iako su zbog samog sadržaja probe znale biti, i još uvijek su, emocionalno iscrpljujuće. Taj unutrašnji, emocionalni život je oruđe glumčevo. Zbog njega si bogatiji i osvješteniji. Za mene je to ljepota ovog poziva, jer imam priliku da rastem, učim i brusim vještinu, upravo kroz ovakve procese", zaključila je Perićeva.
Pored Nataše Perić i Jove Maksića u predstavi igraju i: Smiljana Marinković, Aleksandar Stojković, Nikolina Friganović, Nataša Ivančević/Slađana Zrnić, Ana Vinčić, Miljka Brđanin, Tara Jovanić, Anđela Tasić, Senad Milanović, Danilo Kerkez, Anando Čenić i Nataša Ostojić.