Tokom mandata bivšeg predsjednika Gustava Petra, kolumbijskoj državi je bilo toliko teško zaustaviti isporuke uglja Izraelu diplomatskim i birokratskim kanalima da je Petro pozvao narod Wayuu, autohtono stanovništvo regije La Guajira, da blokiraju željezničke pruge, piše Bosna.hr.
Sada je njegov nasljednik desničarske orijentacije potpisao dekret o ponovnom pokretanju tog izvoza, a Kolumbija je istupila iz “Haške grupe” – koalicije kojom je nekada kopredsjedavala s ciljem pozivanja Izraela na odgovornost zbog kršenja međunarodnog prava.
Tim istupanjem u augustu postala je treća zemlja osnivač – uz Boliviju i Honduras – koja je napustila Hašku grupu u roku od šest mjeseci, prepustivši Južnoj Africi, kao preostalom kopredsjedavajućem, da sama vodi taj blok.
Hašku grupu su u januaru 2025. godine osnovale navedene zemlje, a pridružile su im se i Kuba, Malezija, Namibija i Senegal.
“Haška grupa je nastala kako bi unaprijedila međunarodno pravo u eri nekažnjivosti”, izjavio je na sastanku južnoafrički ministar međunarodnih odnosa Ronald Lamola.
“Ne samo zbog naroda Gaze, već i zbog budućnosti svijeta u kojem pravda nadvladava nekažnjivost”, grupa se usaglasila oko poduzimanja “koordiniranih pravnih i diplomatskih mjera” protiv genocida koji provodi Izrael, a sve to usred međunarodnog neuspjeha da se zaustavi pokolj i saučesništva u izraelskim postupcima.
Ovog mjeseca, na 81. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, okupilo se 40 zemalja kako bi razmotrile načine na koje države mogu kolektivno djelovati kako bi osigurale da se međunarodno pravo ne samo proklamuje, već i provodi.
“Također je važno razumjeti da Haška grupa nije tijelo koje izrađuje, konsolidira ili usvaja nove norme međunarodnog prava”, objasnio je Guillaume Long, diplomatski savjetnik Haške grupe. Umjesto toga, ona pruža “platformu na kojoj države mogu pokušati artikulirati strategije, koordinirati mjere i voditi rasprave”, rekao je za Middle East Eye. Ipak, dodao je, “primjena međunarodnog prava obično se odvija na nacionalnom nivou”. Ova grupa predstavlja svojevrsnu koaliciju voljnih koja nastoji osigurati primjenu međunarodnog prava suočena s nastojanjima Sjedinjenih Država i njihovih saveznika da demontiraju znatan dio globalnog pravnog i humanitarnog poretka.
Politička volja je stoga ključna. Međutim, u Latinskoj Americi – regiji u kojoj je politika “ružičastog vala” (pink-wave) svojevremeno potaknula podršku vlada pravima Palestinaca – uspon novog desničarskog poretka doveo je do povlačenja triju zemalja osnivačica “Haške grupe”.
U međuvremenu, dok bombe i dalje padaju na Gazu, etničko čišćenje na Zapadnoj obali se intenzivira, a vladavina prava je sve više ugrožena – od Palestine do Kube – “Haška grupa” se suočava s izuzetno teškom borbom.
Gubitak Latinske Amerike
U martu su se zemlje osnivači, Honduras i Bolivija, ubrzo povukle nakon izbornih pobjeda Nasryja Asfure i Rodriga Paza. Asfura je, konkretno, intenzivirao odnose i srdačno dočekao izraelske lidere – uključujući premijera Benjamina Netanyahua, za kojim je Međunarodni krivični sud (ICC) raspisao potjernicu zbog zločina protiv čovječnosti – i to još prije nego što je zvanično preuzeo dužnost.
Kolumbija, koja je bila kopredsjedavajuća, također se povukla u augustu nakon što je za predsjednika izabran desničarski populista Abelardo de la Espriella.
Nakon manje od dva mjeseca na dužnosti, De la Espriella je imenovao novog ambasadora, priznao izraelsko pravo na nezakonito okupiranu Golansku visoravan, ukinuo vizni režim za Izraelce, obnovio Sporazum o slobodnoj trgovini između Kolumbije i Izraela te povukao podršku tužbi koju je Južna Afrika podnijela protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).
Međutim, jedan od bivših diplomata iz Petrove administracije ističe da ovaj zaokret nije samo pitanje predsjedničkih ovlaštenja, već bi mogao dovesti do toga da Kolumbija prekrši svoje pravne obaveze.
„Kolumbijska vlada ima međunarodne obaveze i vezana je međunarodnim pravom”, izjavio je Mauricio Jaramillo Jassir, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Kolumbije u vrijeme mandata predsjednika Petra.
„Dakle, iako Ustav predsjedniku daje ovlaštenja i nadležnost za vođenje diplomatije, ta diplomatija se mora voditi u okvirima međunarodnog prava”, rekao je on, ukazujući na obavezujuću pravnu dužnost trećih država da spriječe i kazne genocid, u skladu s Konvencijom o genocidu iz 1948. godine.
Kolumbija je također povukla dugogodišnju kandidaturu kolumbijske pravnice i bivše ambasadorica u Nizozemskoj, Caroline Olarte-Bacares, koja je bila suvoditeljica kolumbijske delegacije u podršci slučaju Južne Afrike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), za poziciju sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC).
To ostavlja Latinsku Ameriku i Karibe bez mogućnosti zastupljenosti, uprkos tome što čine 8,2 posto svjetske populacije.
„Vidimo da Kolumbija ispunjava ono što je ponudila: bojkot, sabotažu, povlačenje iz multilateralizma i, naravno, napuštanje borbe za palestinsko samoopredjeljenje”, rekao je Long.
De La Espriella slijedi stope američkog predsjednika Donalda Trumpa koji, zajedno s državnim sekretarom Marcom Rubiom, pojačava napore na razgradnji ICC-a, dijelom kako bi osigurao nekažnjivost Izraela. Ponovo insistirajući na tom stavu tokom svog obraćanja Generalnoj skupštini UN-a prošlog mjeseca, Trump je pozvao članice da istupe iz te „zle” i „odmetničke” institucije.
Taj napad na međunarodne institucije nailazi na otpor većine država članica UN-a, kaže Long za MEE, ističući da „postoji rastući konsenzus da su ovi napadi s ciljem uništavanja institucija međunarodne pravde potpuno skandalozni”.
„Licemjerje” u lukama
Na samitu BRICS-a u Delhiju 12. septembra, u govoru fokusiranom na inkluzivno globalno upravljanje i jačanje multilateralnog sistema, predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa pozvao je na „sveobuhvatnu reformu Vijeća sigurnosti”. Ukazao je na važnost odgovornosti za počinjene zločine, uključujući i „genocid počinjen nad palestinskim narodom”.
Uz pitanje odgovornosti, provedba mjera bila je ključna tema sastanka održanog ovog mjeseca u okviru Generalne skupštine UN-a.
