Prema podacima hrvatske Poreske uprave, građani BiH sada su među najbrojnijim stranim kupcima na tamošnjem tržištu nekretnina.
Strani kupci tokom 2025. godine kupili su u Hrvatskoj ukupno 9.159 nekretnina, što predstavlja 7,8 odsto svih evidentiranih kupoprodaja.
Iako je njihov udio na tržištu i dalje značajan, podaci pokazuju velike promjene u strukturi kupaca u odnosu na 2016. godinu, prenosi SEEbiz.
Ko najviše kupuje nekretnine u Hrvatskoj?
Najviše nekretnina i dalje kupuju Slovenci, koji su prošle godine ostvarili 2.576 kupoprodaja, odnosno više od četvrtine svih stranih kupovina.
Slijede Nijemci s 1.962 i Austrijanci s 875 kupoprodaja.
Na četvrtom mjestu nalaze se kupci iz BiH s 464 kupljene nekretnine, a odmah iza njih su Česi sa 460 kupoprodaja.
Slijede Mađari s 399, Poljaci s 391 i Slovaci s 383 kupoprodaje. Među deset najzastupljenijih zemalja nalaze se još Italija s 241 i Srbija sa 185 kupoprodaja.
Kupci iz BiH posebno se izdvajaju po rastu aktivnosti na hrvatskom tržištu nekretnina, jer je broj njihovih kupovina u odnosu na period od prije desetak godina povećan čak osam puta.
Sličan trend primjetan je i kod kupaca iz Srbije, čiji je broj kupovina porastao šest puta, dok je kod kupaca iz Ukrajine povećan 6,4 puta.
Posebno je izražen rast među kupcima iz Švajcarske, koji su sa samo 14 evidentiranih kupovina 2016. godine došli do 97 prošle godine.
Česi i Mađari u istom periodu udvostručili su broj kupoprodaja, dok je kod Amerikanaca zabilježen rast od 3,5 puta, iako je njihov ukupan broj transakcija znatno manji.
S druge strane, broj nekretnina koje kupuju državljani Rusije smanjen je za čak 78 odsto. Kod Šveđana je zabilježen pad od 62 odsto, a kod kupaca iz Ujedinjenog Kraljevstva od 53 odsto.
Manje su aktivni i Italijani, koji su 2016. godine bili četvrti među stranim kupcima, dok danas ostvaruju 29 odsto manje kupoprodaja.
Stranci ukupno kupuju manje nekretnina nego prije nekoliko godina
Uprkos rastu broja kupovina iz pojedinih država, ukupna aktivnost stranaca na hrvatskom tržištu nekretnina smanjuje se od 2022. godine.
Te godine zabilježen je vrhunac od 13.344 kupoprodaje, a strani kupci učestvovali su u gotovo desetini svih transakcija.



