Uvjerljivu pobjedu odnijela je nova politička snaga, stranka TISZA na čelu s Péterom Magyarom.
Magyar je izjavio da je njegova politička opcija "oslobodila Mađarsku" i okončala vladavinu Viktora Orbana.
Izborni proces obilježila je rekordna izlaznost: glasalo je 77,8 posto birača, što je znatno više u odnosu na 67,8 posto prije četiri godine.
Ekonomisti i politički analitičari smatraju da je očekivana dvotrećinska većina nove vlade najpovoljniji scenarij za EU i tržišta te da će vjerovatno potaknuti snažan rast mađarskog finansijskog tržišta već u ponedjeljak, navodi Reuters.
I dalje postoji niz neizvjesnosti, a oprezni diplomati i analitičari upozoravaju da nova vlada mora ispuniti obećanja prije nego što u potpunosti ubere koristi, no tržišta zasad izgledaju spremna novim vlastima u Budimpešti dati povjerenje, piše Reuters.
"Ovaj rezultat je prekretnica i omogućit će Magyaru da vlada slobodnih ruku", rekao je Mujtaba Rahman, direktor u Eurasia Groupu.
"Najvažnije, moći će razgraditi Orbanovu autokratiju i provesti sve reforme koje traži EU. To znači da bi najmanje 6,4 milijarde eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost moglo brzo priteći, poduprijeti realnu privredu i dodatno učvrstiti pobjedu Tisze", dodaje, prenosi Reuters.
Šta je obilježilo Orbanovu vladavinu?
Tokom godina, Orban je nerijetko optuživan za ograničavanje slobode medija, slabljenje nezavisnosti pravosuđa i urušavanje višestranačkog sistema, zbog čega su mnogi analitičari Mađarsku počeli opisivati kao državu u demokratskom nazadovanju.
Svoju politiku Orbán je predstavljao kao oblik "neliberalne demokratije", naglašavajući zaštitu nacionalnog suvereniteta i kršćanskih vrijednosti, dok je istovremeno ulazio u sve češće sukobe s Evropskom unijom, koju je kritizirao, iako je njegova zemlja nastavila koristiti evropske fondove. Takav pristup, uz optužbe za klijentelizam i bliske veze s političkim i ekonomskim elitama, doveo je do percepcije njegove vlasti kao sistema u kojem su institucije podređene političkoj kontroli.
Upravo zbog takvog načina vladanja, njegov poraz na izborima mnogi su dočekali kao kraj jedne ere i priliku za promjene. Za dio građana i međunarodne javnosti, odlazak Orbána predstavlja nadu u obnovu demokratskih standarda, jačanje institucija i normalizaciju odnosa s Evropskom unijom. Visoka izlaznost na izborima dodatno pokazuje koliko je društvo bilo mobilizirano oko potrebe za političkim zaokretom, pa se izborni rezultat ne tumači samo kao smjena vlasti, već kao širi društveni signal da postoji želja za drugačijim pravcem razvoja zemlje.
Veze sa BiH
Kada je riječ o utjecaju Orbanovog poraza na BiH, važno je istaknuti da je u proteklim godinama Milorad Dodik intenzivno gradio bliske odnose s njim, videći u njemu ključnog saveznika unutar Evropske unije i oslonac za politički legitimitet svoje politike. Međutim, Orbanov poraz i dolazak Pétera Magyara na vlast mijenjaju taj odnos iz temelja, jer se očekuje da nova mađarska politika bude usklađenija sa stavovima EU.
Time Dodik gubi važnog saveznika koji je ranije ublažavao ili blokirao strože mjere prema vlastima u Republici Srpskoj, a istovremeno se otvara prostor i za preispitivanje ekonomskih aranžmana i podrške iz Mađarske. Osim toga, slabljenje političkog modela koji su dijelili Orban i Dodik dodatno sužava prostor za takvu retoriku unutar EU, što može dovesti do veće izolacije aktera koji se na nju oslanjaju. Iako ove promjene neće odmah proizvesti direktne posljedice u BiH, jasno je da će utjecati na politički ambijent u kojem Dodik djeluje, potencijalno ohrabrujući drugačije političke pristupe i slabeći poziciju onih koji su se oslanjali na dosadašnje saveze.
