Hrenovke su praktičan i popularan obrok, ali je njihova reputacija narušena ozbiljnim zdravstvenim upozorenjima. Dok ih jedni smatraju bezopasnim povremenim zadovoljstvom, naučni dokazi upućuju na mračniju stranu ove prerađene namirnice.
Glavna zabrinutost proizlazi iz klasifikacije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja je prerađeno meso svrstala u prvu grupu kancerogena, rame uz rame s duhanom. Ta se odluka temelji na dokazima koji povezuju redovnu konzumaciju s povećanim rizikom od raka debelog crijeva.
Istraživanja su pokazala da dnevni unos od samo 50 grama prerađenog mesa, što je jedna hrenovka, povećava relativni rizik od te bolesti za 18 posto, što je vrlo alarmantno s obzirom na rast broja oboljelih među mlađom populacijom.
Problem su aditivi
Ključni problem leži u aditivima poput nitrita, konzervansima koji se u tijelu mogu pretvoriti u kancerogene N-nitrozo spojeve. Opasnost raste kuhanjem na visokim temperaturama, poput pečenja na roštilju, kada nastaju i drugi štetni spojevi – heterociklični amini (HAA) i policiklični aromatični ugljikovodici (PAH). Svi oni mogu oštetiti stanični DNK i potaknuti razvoj malignih bolesti, ne samo debelog crijeva, već i gušterače, prostate te želuca.
Visok udio zasićenih masti i natrija u hrenovkama doprinosi povišenom holesterolu i krvnom pritisku, povećavajući rizik od kardiovaskularnih bolesti. Jedna studija je pokazala da konzumacija više od 150 grama prerađenog mesa sedmično povećava rizik od srčanih bolesti za 46 posto.
Rizici sežu i dalje od karcinoma. Neki naučnici su čak izračunali da svaka pojedena hrenovka potencijalno skraćuje zdrav život za 36 minuta, ilustrujući njihov kumulativni negativni efekat.
Poseban oprez kod djece
Poseban oprez neophodan je kod djece. Studije su pokazale da dnevna konzumacija samo jedne hrenovke može dovesti do prekoračenja prihvatljivog dnevnog unosa nitrita za djecu mlađu od 13 godina.
Uprkos tome, dio stručnjaka smatra da je umjerenost ključna. Naglašavaju kako je količina nitrata u hrenovkama često manja od one u povrću poput špinata te da povremena konzumacija u sklopu uravnotežene ishrane vjerovatno neće povećati rizik.
Međutim, važno je znati da i proizvodi označeni kao "bez dodanih nitrata", koji koriste sok od celera kao izvor konzervansa, sadrže hemijski identične spojeve. Stoga je informisan izbor važniji od povjerenja u marketinške oznake, piše Ordinacija.hr.
Smanjenje učestalosti na jednu hrenovku sedmično ili mjesečno spušta rizik na siguran nivo. Zaključno, iako povremeni hot-dog nije apsolutna greška, njegova redovna prisutnost na jelovniku, posebno dječijem, nije preporučljiva. Umjerenost i odabir kvalitetnijih proizvoda s više mesa i manje aditiva ostaju najbolji savjet.
