No kako prepoznati znakove starenja mozgai možemo li neke od njih provjeriti kod kuće? Kako objašnjava neurolog profesor David Sharp s Imperial Collegea u Londonu, važno je razlikovati kronološku dob, odnosno broj godina koje imamo, od biološke dobi, koja odražava stanje našeg organizma.
Istraživanja pokazuju da različiti organi ne moraju starjeti jednakom brzinom. Tako biološka starost mozga može biti drukčija od starosti srca, jetre ili ostatka tijela. Za precizniju procjenu promjena u mozgu znanstvenici koriste magnetsku rezonanciju, analizu određenih proteina u krvi i druge složene metode. Međutim, kako piše BBC Science Focus, postoje i četiri jednostavna načina na koja kod kuće možemo provjeriti pojedine sposobnosti povezane sa zdravljem mozga.
1. Brzina hodanja može otkriti više nego što mislite
Hodanje se na prvi pogled čini jednostavnom tjelesnom aktivnošću, no svaki korak zahtijeva usklađen rad mozga, mišića, vida, ravnoteže, pluća i srca. Upravo zato znanstvenici sve više pozornosti posvećuju brzini hoda kao mogućem pokazatelju biološkog starenja.
Istraživanje objavljeno 2019. godine u časopisu JAMA Network Open, koje je obuhvatilo 904 osobe s Novog Zelanda, pokazalo je da su ljudi koji su u dobi od 45 godina hodali sporije u prosjeku imali izraženije pokazatelje biološkog starenja. Kod njih su zabilježeni i manji volumen mozga, tanja moždana kora te slabiji rezultati na pojedinim testovima pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti.
Kako napraviti test?
Potrebni su vam metar, štoperica i nekoliko metara slobodnog prostora. U zatvorenom prostoru odmjerite jedan metar za početno ubrzavanje, a zatim još četiri metra na kojima ćete mjeriti vrijeme. Hodajte svojom uobičajenom, ugodnom brzinom. Broj prijeđenih metara podijelite s brojem sekundi potrebnih da prijeđete mjereni dio. Primjerice, ako četiri metra prijeđete za tri sekunde, vaša brzina iznosi približno 1,33 metra u sekundi, odnosno 4,8 kilometara na sat.
Koliko biste brzo trebali hodati u svojoj dobi?
Prema podacima koje prenosi BBC Science Focus, prosječna brzina hoda razlikuje se ovisno o spolu i dobi.
Podaci pokazuju da se prosječna brzina hoda postupno smanjuje s godinama, osobito u starijoj životnoj dobi. Ipak, sporiji hod sam po sebi ne znači da mozak ubrzano stari. Na rezultat mogu utjecati problemi sa zglobovima, ozljede, tjelesna kondicija, bolesti i druga zdravstvena stanja. Zato ove vrijednosti treba promatrati kao orijentacijske, a ne kao granicu između zdravog i nezdravog mozga.
2. Provjerite koliko brzo reagirate
Vrijeme potrebno da odgovorimo na određeni signal još je jedan pokazatelj rada živčanog sustava. Kada, primjerice, ugledamo svjetlosni signal i pokušamo što brže pritisnuti gumb, mozak mora registrirati informaciju, obraditi je i poslati odgovarajuću naredbu mišićima. S godinama taj proces uglavnom postaje nešto sporiji.
Istraživanja pokazuju da se kod odraslih osoba jednostavno vrijeme reakcije može produljivati za približno dvije do šest milisekundi po desetljeću. Iako su te promjene naizgled zanemarive, tijekom više desetljeća mogu postati izraženije. Stručnjaci pritom naglašavaju da je korisnije pratiti vlastite rezultate tijekom vremena nego ih uspoređivati s rezultatima drugih ljudi.
Kako napraviti test?
Jedna od mogućnosti je besplatni internetski test Human Benchmark. Na zaslonu se pojavljuje vizualni signal, a vaš je zadatak što brže kliknuti ili dodirnuti zaslon. Program zatim prikazuje vrijeme reakcije izraženo u milisekundama. Najbolje je test ponoviti nekoliko puta i pratiti rezultate tijekom duljeg razdoblja, po mogućnosti na istom uređaju. Na brzinu reagiranja mogu utjecati umor, nedostatak sna, stres, koncentracija, ali i tehničke karakteristike zaslona i uređaja. Zbog toga jedan loš rezultat nije razlog za zabrinutost. Međutim, značajnija i trajna promjena u odnosu na ranije sposobnosti može biti povod za dodatnu provjeru.
3. Nacrtajte kartu iz sjećanja
Sposobnost snalaženja u prostoru jedna je od složenijih funkcija ljudskog mozga. Kada pokušavamo pronaći put do određenog mjesta, mozak koristi pamćenje, pažnju, prepoznavanje okoline i sposobnost stvaranja unutarnje predodžbe prostora. Važnu ulogu u tome ima hipokampus, dio mozga koji sudjeluje i u stvaranju sjećanja. Istraživanja prostorne orijentacije pokazuju da starije osobe u prosjeku imaju više poteškoća sa snalaženjem u nepoznatom okruženju nego mlađi ljudi. Znanstvenici posebno proučavaju te promjene jer se problemi s prostornom orijentacijom mogu pojaviti i u ranim fazama Alzheimerove bolesti.
Kako napraviti test?
Uzmite prazan papir i pokušajte iz sjećanja nacrtati kartu puta od svojeg doma do obližnje trgovine, pošte ili nekog drugog poznatog mjesta. Ucrtajte raskrižja, ulice, skretanja, prepoznatljive zgrade i druge orijentire kojih se sjećate. Cilj nije umjetnički savršen crtež, nego provjera koliko jasno možete rekonstruirati prostor koji dobro poznajete.
Ovaj zadatak nije standardizirani medicinski test i ne postoji univerzalni rezultat koji bi mogao odrediti biološku starost mozga. Ipak, ako osoba s vremenom počne imati sve više poteškoća sa snalaženjem na poznatim mjestima, osobito ako se takve promjene ponavljaju, to može biti razlog za razgovor s liječnikom.
4. Isprobajte internetske testove pamćenja i koncentracije
Za razliku od prethodna tri zadatka, koji provjeravaju pojedinačne sposobnosti, određeni internetski kognitivni testovi mogu obuhvatiti više različitih funkcija mozga. Profesor David Sharp preporučuje platformu Cognitron, koja se koristila u znanstvenim istraživanjima. Cjelokupno testiranje traje približno 30 minuta, a uključuje zadatke kojima se procjenjuju pamćenje, pažnja, logičko zaključivanje i brzina obrade informacija. Na temelju dobivenih rezultata korisnici mogu usporediti svoje sposobnosti s rezultatima drugih ljudi slične dobi.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da takvi testovi nisu zamjena za medicinsku dijagnostiku niti mogu precizno odrediti biološku starost mozga. Važno je razlikovati testiranje kognitivnih sposobnosti od aplikacija koje obećavaju da će svakodnevnim igranjem igara mozak postati znatno sposobniji.
Istraživanje objavljeno 2025. godine u časopisu Psychological Research pokazalo je da su starije osobe nakon tromjesečnog korištenja programa za treniranje mozga napredovale u zadacima koje su vježbale, ali se taj napredak nije jasno prenio na druge, netrenirane kognitivne sposobnosti. Drugim riječima, bolji rezultat u određenoj igri ne znači nužno i bolje pamćenje ili razmišljanje u svakodnevnom životu.
Što rezultati zapravo govore o starosti mozga?
Najvažnija poruka znanstvenika jest da se zdravlje mozga ne može procijeniti na temelju samo jednog zadatka. Netko može sporije hodati zbog problema s koljenima, postići lošiji rezultat na testu reakcije zbog neprospavane noći ili imati poteškoća sa snalaženjem u prostoru jer ne poznaje dovoljno dobro okolinu. Čak i rezultati složenijih kognitivnih testova ovise o obrazovanju, raspoloženju, stresu i drugim čimbenicima. Zbog toga ova četiri testa ne mogu dijagnosticirati demenciju niti precizno odrediti biološku starost mozga.
Njihova je najveća vrijednost u tome što nam mogu pomoći da bolje upoznamo vlastite sposobnosti i primijetimo eventualne promjene tijekom vremena. Ako se pojave nove, trajne ili sve izraženije poteškoće s pamćenjem, razmišljanjem ili snalaženjem u poznatom prostoru, potrebna je stručna procjena, a ne oslanjanje isključivo na rezultate kućnih testova.