Kako kultura povezuje zapadni Balkan

Pokazalo se da je najbolji način da se to povjerenje među ljudima vrati - kultura, posebno kroz film.

Svi se mogu sjetiti filmova poput "Parade" ili "Turneje", koji su praktično uspjeli ujediniti region iako su teme koje su obrađivali veoma kontroverzne u svim zapadnobalkanskim društvima.

Sarajevo film festival (SFF) je jedan od onih regionalnih događaja koji su pokazali da kulturna saradnja regionalnih autora i kulturnih radnika može pomjeriti te granice u pozitivnom smjeru, ukoliko postoji dobra volja da se kultura ne koristi kao propagandno oružje za izgradnju narativa "oni protiv nas", već u onom smislu na koji smo ukazali na početku ovog teksta.

Seminari i radionice, koji okupljaju kulturne radnike i druge poznate ličnosti o tome kako graditi povjerenje i pomirenje, i kako kultura može dati svoj doprinos tome, već godinama govore tome u prilog.

To je najvažniji razlog zbog kojeg je EU odlučila da kroz svoj program "Kreativna Evropa" podrži festival, smatrajući da na taj način može pomoći regionu da ponovi iskustvo zapadne Evrope nakon Drugog svjetskog rata kroz pomirenje koje je ostvareno velikim dijelom i jačanjem kulturne saradnje među zemljama koje su prethodno vijekovima ratovale.

Delegacija EU i SFF su ove sedmice ugostili grupu novinara iz regiona zapadnog Balkana i omogućili im da na radionicama i neformalnim druženjima s kulturnim radnicima, predstavnicima festivala i EU razmijene iskustva o tome kako kultura može imati pozitivan efekat na prevazilaženje teških tema iz prošlosti.

Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, rekao je da "Kreativna Evropa" podržava kulturne projekte s ciljem da promoviše umjetničko izražavanje, ali i pojača ekonomski potencijal kreativne industrije.

"Kreativni sektor je važan za cijeli region, koji pomaže ekonomiji i jača kreativne vještine. Podržavajući kulturu, mi podržavamo još povezaniju Evropu. Kao EU ambasador imam izazovan posao da radim na evropskim integracijama ove zemlje i ovog regiona, a to je mnogo lakše uraditi kada govorite o kulturi jer kultura ne poznaje predrasude ni granice", rekao je on.

Tokom druženja zvaničnika, novinara i kulturnih radnika postavljeno je i pitanje koliko kultura može podstaći evropski identitet i u kojoj mjeri zapadni Balkan kao region može i sam ići u tom smjeru.

Imajući u vidu koliko se malo izdvaja za kulturu i da je za kulturne manifestacije često potrebno sponzorstvo, bilo u vidu aranžmana s komercijalnim firmama ili vladinim institucijama, lako je zaključiti da je podrška EU u ovoj oblasti izuzetno značajna jer kulturni projekti često nemaju neposredno ekonomsko opravdanje, a dodana vrijednost koju daje kultura se rijetko može kvantifikovati u obliku finansijskog izvještaja o prihodima i rashodima.

Na okruglom stolu s producentima i režiserima iz regiona proteklog utorka postavili smo pitanje koji doprinos može region dati u širem evropskom kulturnom kontekstu, s obzirom na to da smo kao region u tom pogledu bili zanimljivi kao postkonfliktno društvo sa filmovima kojima je rat i poratni period bio glavna tematika.

Ako se pogledaju brojni projekti proteklih nekoliko godina, poput serije "Sablja" koja je imala i uticaj izvan regiona, a čija producentkinja Snežana van Houvelingen je bila jedna od panelistkinja, možda postoji razlog za optimizam da region ima šta ponuditi u širem evropskom kulturnom kontekstu, a podrška EU u tom smislu i dalje ostaje važan faktor.