Mladi u Bosni i Hercegovini svakodnevno su izloženi velikom broju informacija, ali ih znatno rjeđe aktivno traže i provjeravaju. Skoro 80 posto anketiranih smatra da mediji plasiraju senzacionalističke sadržaje radi klikova, profita ili veće vidljivosti, dok više od polovine na internetu provodi najmanje četiri sata dnevno.
To su neki od nalaza istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT koje je predstavio Aziz Đipa, ukazujući na potrebu razvoja kritičkog mišljenja i praktičnih vještina provjere informacija.
Istraživanje je obuhvatilo 1.128 osoba od 15 do 30 godina iz 70 lokalnih zajednica širom BiH. Podaci su prikupljani u januaru i februaru, a nakon anketiranja provedeno je i pet fokusnih grupa.
Đipa je naveo da je 80 posto ispitanika anketirano licem u lice, a 20 posto putem panela. Uzorak je obuhvatio mlade iz svih deset kantona Federacije BiH, šest geografskih regija Republike Srpske i Brčko distrikta.
Informacije dolaze do njih
Prema rezultatima, . U trenutku anketiranja 40,8 posto koristilo je neki alat umjetne inteligencije.
Instagram je dominantna društvena mreža među mladima. Oko tri četvrtine ima profil na Facebooku, a približno dvije trećine na TikToku, koji je posebno popularan u dobnoj grupi od 15 do 19 godina.
Međutim, velika prisutnost na internetu ne znači i ciljano praćenje aktuelnih događaja. Prema podacima koje je Đipa iznio, između 22 i 25 posto mladih redovno se i ciljano informiše o dešavanjima u zemlji ili svijetu.
„“, kazao je Đipa, objašnjavajući da im vijesti uglavnom dolaze kroz sadržaje koje im društvene mreže prikazuju na osnovu algoritama i prethodnih interakcija.
Zbog toga sadržaji namijenjeni mladima, naglasio je, trebaju biti dostupni, razumljivi i relevantni za njihove potrebe.
Poznat izvor nije i pouzdan
Kada žele provjeriti informaciju ili zatražiti savjet, mladi se u većoj mjeri okreću ljudima kojima vjeruju, poput roditelja i vršnjaka, nego platformama.
„“, upozorio je Đipa.
Objasnio je da osobe iz njihovog okruženja također mogu biti nedovoljno informisane i prenijeti im netačne informacije. Zato je medijska pismenost važna i među članovima porodice, vršnjacima i drugim osobama kojima mladi vjeruju.
Istovremeno, nalazi pokazuju izraženu sumnju prema medijima. Gotovo 80 posto ispitanika smatra da mediji prave senzacije radi klikova, profita ili vidljivosti, 69 posto povezuje ih s manipulativnom ulogom, skoro 65 posto smatra da šire propagandu za određene interesne grupe, a 54 posto da raspiruju mržnju ili narative koji dovode do podjela.
Samopouzdanje i provjera
Đipa je naveo da . Upozorio je na rizik prihvatanja netačne informacije samo zato što se više puta pojavila u različitim izvorima.
Prema predstavljenim podacima, .
Đipa je taj raskorak protumačio kao precjenjivanje vlastitih sposobnosti, naglašavajući da samopouzdanje ne znači nužno i razvijenu vještinu procjene sadržaja.
Mladi, prema njegovom objašnjenju, informacije uglavnom provjeravaju kada im je tema posebno važna. Učesnici fokusnih grupa naveli su i da im je prepoznavanje sadržaja nastalih umjetnom inteligencijom postalo teže nego ranije.
Zbog toga je Đipa naglasio potrebu kontinuiranog razvoja kritičkog mišljenja i vještina procjene informacija, uključujući prepoznavanje sadržaja nastalih umjetnom inteligencijom.
