Bjelorusija, najbliži vojni saveznik Rusije, ove je sedmice održala velike vojne vježbe u blizini Suvalskog koridora (Suwalki koridor), uskog kopnenog prolaza koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a. Riječ je o jednoj od najosjetljivijih tačaka Alijanse, zbog čega je potez izazvao zabrinutost širom Evrope.
Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) pozvao je političke lidere u zemlji na povjerljivi obavještajni brifing, a potom najavio nove mjere za zaštitu kritične infrastrukture od intenziviranja ruskih hibridnih napada.
"Slučajni incidenti"
Poljski premijer Donald Tusk otišao je korak dalje upozorivši da bi Rusija mogla izvesti napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a, a potom ih predstaviti kao slučajne incidente.
Velika Britanija pozvala je svoje građane da počnu pripreme za mogućnost rata, uključujući stvaranje zaliha konzervirane hrane i vode za piće. Šef odbrane upozorio je da se zemlja suočava s "najopasnijim" periodom u posljednjih nekoliko decenija.
Njemačka, također, priprema bolnice za eventualni ruski napad. Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) upozorio je na "odlučujuće trenutke u "odbrani slobode i mira u Evropi".
Čak je i Švicarska, država poznata po svojoj neutralnosti, usvojila novu strategiju nacionalne sigurnosti kojom se poziva na veću otpornost i sposobnost odbrane u slučaju oružanog napada.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) iznenada je objavio da je ostvaren napredak ka uspostavljanju stalne baze američke vojske u Poljskoj. Prije dvije sedmice poslao je direktora CIA-e u tajnu misiju kako bi Moskvi bilo upućeno upozorenje da ne napada teritoriju NATO-a.
Zemlje s obje strane Atlantika sve su zabrinutije zbog mogućnosti da ruski predsjednik Vladimir Putin proširi rat izvan granica Ukrajine.
Rusija širi ratište
Rusija sve češće koristi operacije koje ostaju ispod praga otvorenog rata. Među njima su podmetanje požara, optužbe za planiranje atentata, napadi dronovima, cyber napadi i sabotaže infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.
Analitičari smatraju da je cilj takvih aktivnosti testiranje odlučnosti NATO-a, uz istovremeno zadržavanje mogućnosti da Moskva negira umiješanost.
Suvalski koridor nalazi se na granici Poljske i Litvanije te povezuje Bjelorusiju s ruskom Kalinjingradskom oblasti.
Ovaj prolaz ima ključni strateški značaj jer predstavlja jedinu kopnenu vezu između baltičkih članica NATO-a i ostatka Alijanse. Ograničeni ruski prodor u ovaj pojas, prema navodima iz analize, prvenstveno bi imao za cilj podrivanje Člana 5 i provjeru spremnosti članica NATO-a, posebno Sjedinjenih Američkih Država, da uđu u sukob zbog male teritorije.
Međutim, uloga Sjedinjenih Američkih Država u takvom scenariju ostaje neizvjesna. Preopterećenost američkih resursa na više globalnih žarišta, zajedno s političkom neizvjesnošću u Vašingtonu (Washingtonu), podriva pouzdanost američkog zaštitnog kišobrana, što dodatno utiče na procjenu odvraćanja u očima Moskve.
NATO, ipak, mijenja pristup i sve više koristi iskustva Ukrajine, posebno kada je riječ o značaju civilne otpornosti u oblastima energetike, zdravstva, komunikacija i društvene stabilnosti.
Važan dio strategije
Pripremljenost civilnog i državnog sektora tako postaje važan dio strategije odvraćanja Rusije.
Zbog toga evropske zemlje napuštaju višedecenijsko zanemarivanje pitanja odbrane i civilne zaštite. Svjesni da odvraćanje zavisi i od procjena Vladimira Putina, evropski lideri ubrzano poduzimaju mjere kako bi pokazali da ruska agresija ne može ostvariti svoje ciljeve.
