Zahtjev Pravobraniteljstva BiH za upis zabilježbe spora na zemljištu iz slučaja Nike Marušića već tri mjeseca čeka rješenje u Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Mostaru.
Pravobraniteljstvo BiH zatražilo je da se u zemljišne knjige upiše zabilježba spora, čime bi potencijalnim kupcima bilo jasno naznačeno da je pravni temelj Marušićeva stjecanja zemljišta predmet sudskog postupka. Takav upis važan je za zaštitu imovinskih interesa države i upozorenje svima koji namjeravaju kupiti sporne nekretnine. Dok se zemljište povezano s ovim slučajem oglašava za prodaju, zahtjev za upis tog upozorenja već tri mjeseca čeka rješenje.
Sud je Hercegovina.info potvrdio da je zahtjev zaprimljen 28. srpnja, ali da će njegovu rješavanju pristupiti nakon završetka generalnog štrajka zaposlenika u pravosuđu HNŽ-a.
Kašnjenje obrazlaže kolektivnim godišnjim odmorom i štrajkom. Između završetka odmora i početka štrajka, međutim, ostala su tri radna tjedna za koja u dostavljenom odgovoru nema objašnjenja. Riječ je o zemljištu obuhvaćenom presudom kojom je prvostupanjski utvrđena ništavost kupoprodajnog ugovora iz 2006. godine.
Zahtjev zaprimljen u srpnju, u listopadu još nije riješen
U odgovoru od 26. listopada, dostavljenom povodom zahtjeva novinara Hercegovina.info, Zemljišnoknjižni ured navodi da predmet vodi pod brojem DN:3271/26.
Pravobraniteljstvo BiH zatražilo je upis zabilježbe spora na temelju presude Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 P 277737 24 P od 13. studenoga 2025. godine. Zahtjev se odnosi na parcele 169/64 u katastarskoj općini SP_Gubavica, 401/1 u SP_Pijesci i 357/40 u SP_Kruševo.
„Predmet nije riješen“, izričito stoji u dopisu koji potpisuje zemljišnoknjižna referentica.
Od primitka zahtjeva do datuma odgovora proteklo je čak 90 dana.
Ured objašnjava da je zahtjev zaprimljen tijekom kolektivnog godišnjeg odmora Općinskog suda u Mostaru, koji je trajao od 13. srpnja do 16. kolovoza. Potom navodi da su državni službenici i namještenici u pravosudnim institucijama HNŽ-a, uključujući taj sud, od 7. rujna u generalnom štrajku.
Što se događalo između odmora i štrajka?
Takvo obrazloženje ostavlja neodgovoreno pitanje postupanja nakon završetka godišnjeg odmora.
Od 17. kolovoza do početka štrajka 7. rujna protekla su tri radna tjedna. U dostavljenom dopisu nije navedeno je li predmet u tom razdoblju razmatran, jesu li postojale zapreke za odlučivanje ili je čekao svoj red među ranije zaprimljenim zahtjevima.
Sud se za razdoblje štrajka poziva na odluku neovisnog predsjednika arbitraže od 24. kolovoza, prema kojoj se obavljaju poslovi hitne prirode.
