Domaće vino sve jače, ali uvoz još ima glavnu riječ - 5 vijesti za danas

Bosna i Hercegovina, a posebno Hercegovina, potvrđuje svoj potencijal kroz bogatu vinsku tradiciju i autohtone sorte. U kombinaciji s modernom tehnologijom i pažljivim pristupom proizvodnji, domaća vina sve više osvajaju domaće i međunarodno tržište, a statistika pokazuje koliko je važno dalje razvijati konkurentnost i prepoznatljivost regije.

Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana: 

Žilavka i blatina u vrhu: Hercegovina donosi vrhunski urod

Hercegovački vinogradi ove jeseni donijeli su jedno od najboljih grožđa u posljednjem desetljeću - iznadprosječan urod, vrhunsku kvalitetu i savršen balans šećera i kiselina, potvrđuju vinari.

Vinarije i drugi podrumi u Hercegovini oslanjaju se na autohtone sorte poput žilavke, blatine, trnjka i vranjca, s ciljem njihove promocije i očuvanja. Trenutno je potražnja za bijelim vinima veća, s omjerom prodaje od oko 70 prema 30 u korist bijelih u odnosu na crvena vina.

Izvoz vina iz Bosne i Hercegovine bilježi kontinuirani rast, ali ipak uvoz i dalje višestruko premašuje izvoz, s omjerom od gotovo šest na prema jedan. Najveći dio vina izvozi se na tržišta Hrvatske, Njemačke, Švicarske, Belgije, dok jača i potrošnja vina na domaćem tržištu.

Vinska kultura u zemlji brzo napreduje, ali domaći vinari i dalje se suočavaju sa izazovima.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore suočavaju. Naime, u 2024. godini Bosna i Hercegovina je uvozila pića, alkohol i sirće u vrijednosti od 601,45 miliona KM, dok je izvoz istih proizvoda iznosio 121,27 miliona KM.

 

 

Najviše se uvozilo iz Srbije (246,56 miliona KM) i Hrvatske (159,90 miliona KM), dok su najveća izvozna tržišta za bh. proizvode bile Hrvatska (49,28 miliona KM) i Srbija (29,94 miliona KM).

 

 

OPEC+ dogovorio umjereno povećanje proizvodnje nafte u novembru

OPEC+ se dogovorio o umjerenom povećanju proizvodnje nafte u novembru, nakon što su lideri grupe, Saudijska Arabija i Rusija, prevazišli razlike u stavovima. Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici dodaće 137.000 barela nafte dnevno sljedećeg mjeseca, potvrdio je OPEC u saopštenju na svom web sajtu.

Rusija, koja je prethodno zagovarala ograničenje povećanja ponude, podržala je prilagođavanje koje bi pomoglo u odbrani cijena, dok je Saudijska Arabija - koja je više fokusirana na tržišni udio - podržala veće povećanje, rekao je jedan predstavnik prije sastanka u nedjelju.

Cijene nafte trgovale su se u petak blizu četvoromesečnog minimuma, što upućuje na pažljiv balans koji OPEC i saveznici moraju da održavaju, dok vraćaju ponudu na tržište u suficitu.

Veganstvo u regiji - trendovi, potrošači i lista restorana

Veganstvo i biljna ishrana više nisu rezervisani samo za nišne zajednice, niti se svode na jednostavnu zamjenu mesa povrćem. Globalni trendovi ukazuju da je riječ o širim promjenama u potrošačkom i prehrambenom ponašanju, te da je ova gastro filozofija ušla u sam vrh vrhunske kulinarske ponude i luksuznog ugostiteljstva. Tome svjedoče i podaci prema kojima se vrijednost plant-based hrane procjenjuje na 50,7 milijardi dolara u 2025, sa projekcijom da će se gotovo udvostručiti do 2034. godine.

Depositphotos

 

Veganstvo i biljna ishrana u Adria regionu su još uvijek u fazi razvoja, ali globalni talasi vidljivo utiču na lokalnu kulinarsku scenu - restorani, hoteli i influenseri sve češće uvode jelovnike i sadržaje koji odgovaraju ovom rastućem profilu potrošača.

Trump želi Nobelu nagradu za mir po svaku cijenu

Donald Trump intenzivno lobira za Nobelovu nagradu za mir, javno i iza zatvorenih vrata, a njegova kampanja se, čini se, pojačala posljednjih dana pred objavu dobitnika 10. oktobra. Nedavno je obraćajući se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, Trump izjavio da mnogi smatraju da bi on trebao dobiti Nobelovu nagradu, ističući kako ni on ni Sjedinjene Države nikada nisu bili priznati za ulogu u postizanju Abrahamskih sporazuma 2020. godine, kojima su normalizovani diplomatski odnosi između Izraela i nekoliko arapskih zemalja.

Priručnik za zapošljavanje Gen Z – kako privući mlade talente

Depositphotos

 

Kada govorimo o generaciji Z (svim mladima rođenim od 1996. do 2010. godine) mislimo na onu generaciju koja sukcesivno preuzima svjetska tržišta. Jednostavno rečeno, to su budući investitori, nasljednici bogatstva, radnici i poslodavci. O njima, u poslovnom svijetu, često se misli da su lijenji i da skloni čestoj promjeni posla. Da li je to istina i, ukoliko jeste, kako da uklopite mladu osobu na posao?

 

Šta se još čitalo:

 

Trumpovi zahtjevi prema NATO-u potakli su rast europskih proizvođača oružja

Prestižni konjak cilja da se pozicionira kao novi Hermès

Šta se dešava u Renaultu? Kompanija planira ukidanje hiljade radnih mjesta

Koje kompanije su novi pobjednici AI maratona

Je li Porsche i dalje luksuzni brend

Zašto su Labubu lutke ključ za razumijevanje 2025. godine

Danas čitajte:

Neki od najuspješnijih biznisa nisu nastali iz velikih kapitala, već iz kuhinjskog stola, računara i stabilne internet konekcije. Drugim riječima, novac jeste važan, ali nije presudan ono što se u praksi često pokaže ključnim jesu resursi koje već imate, jasno uočena potreba na tržištu i vaša istrajnost.