Do kraja godine ima 100 dana.
1241. - Islandski pisac i istoričar Sturulson Snori, autor najobimnije sage o norveškim kraljevima, ubijen je u atentatu u kojem je učestvovao i njegov zet Gisur Torvaldson. Ubistvo je naručio norveški kralj Hakon Šesti Hakonson, jer je Snori kao vođa moćnog roda Sturlunga bio prepreka njegovim planovima, uključujući pripajanje Islanda Norveškoj, što mu je uspjelo 1262.
1499. - Mirom u Bazelu okončan Švapski rat između Švajcarske lige i njemačkog kralja Maksimilijana Prvog, kojim je Švajcarska stekla nezavisnost.
1499. - Poslije pobjede nad mletačkom flotom, Turci su opustošili Veneciju.
1735. - Robert Volpol postao prvi britanski premijer koji je uselio u rezidenciju u Dauning stritu broj 10 u Londonu.
1773. - Ubijen avanturista Šćepan Mali, poznat kao "lažni car Šćepan Mali", koji je 1766. zbacio sa vlasti crnogorskog mitropolita Savu uz pomoć pećkog patrijarha Vasilija Brkića i uspio da se nametne Crnoj Gori za gospodara. Predstavljao se kao ruski car Petar Treći Romanov /koga je 1762. sa prijestola uklonila njegova supruga Katarina Druga Aleksejevna, poznata kao Katarina Velika/. Represivnim mjerama je suzbio krvnu osvetu, nastojao je da iskorijeni pljačku i otimačinu, uveo je sud, gradio puteve i počeo popis stanovništva. Zaklao ga je na spavanju sluga Grk, koga je potplatio skadarski paša.
1789. - Rusko-austrijske snage pod komandom ruskog vojskovođe Aleksandra Vasiljeviča Suvorova nanijele težak poraz Turcima u bici kod Rimnika.
1791. - Rođen engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, što je naučni osnov elektrotehnike, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize - osnov elektrohemije i učenja o elektricitetu sa gledišta korpuskularne strukture. Otkrio je i vezu magnetnog polja i svjetlosti, utemeljio učenje o fizičkom polju, unaprijedio hemiju i optiku. NJegovim imenom je nazvana mjerna jedinica za električnu kapacitivnost - farad /oznaka F/ - i više efekata i uređaja: "Faradejev tamni prostor", "Faradejev efekat", "Faradejev cilindar", "Faradejev broj". Nije bio matematičar, pa je njegove ideje i pronalaske matematički formulisao i razradio engleski fizičar DŽejms Klerk Maksvel. Djela: "Eksperimentalna istraživanja u elektricitetu", "Eksperimentalna istraživanja u hemiji i fizici", "O raznim silama u prirodi", "Predavanja o hemijskoj istoriji jedne svijeće".
1862. - Oto fon Bizmark postao pruski kancelar i odmah je naglasio da su "krv i gvožđe" osnov spoljne i unutrašnje politike, što je pokrenulo lavinu militarizma u Pruskoj, zatim i u ujedinjenoj Njemačkoj.
1862. - Predsjednik SAD Abraham Linkoln objavio da su svi robovi u pobunjenim južnim državama slobodni od 1. januara 1863.
1882. - Umrla Katarina Ivanović, slikar, prva žena član Srpskog učenog društva. Slikarstvo je učila u Pešti i Beču, jedno vrijeme živjela u Parizu i Beogradu, potom do smrti u rodnom Stonom Beogradu /Sekešfehervar/ u Mađarskoj. Slikala je portrete, istorijske žanr-kompozicije i s posebnim uspjehom mrtvu prirodu. Neke njene slike su među najboljima u srpskom klasicizmu, poput "Portreta knjeginje Perside Karađorđević", "Autoportreta", "Korpe s grožđem".
1885. - Rođen američki filmski režiser i glumac austrijskog porijekla Erih fon Štrohajm, protagonista snažnog naturalističko-senzualnog stila u kinematografiji, jedan od najvećih režisera u doba nijemog filma. U Francuskoj je na samrti 1957. odlikovan Legijom časti. Filmovi: režija - "Slijepi muževi", "Lude žene", "Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli", gluma - "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka".
