Dogodilo se na današnji datum, 3. septembar

Do kraja godine ima 119 dana.

1189. - Ričard Prvi Plantagenet - Lavlje srce krunisan je za kralja Engleske.

1658. - Umro engleski državnik i vojskovođa Oliver Kromvel, vođa engleske buržoaske revolucije. NJegova vojska porazila kraljevsku armiju 1644. kod Marston Mura i 1645. kod Nezbija i zarobila kralja Čarlsa Prvog Stjuarta, koji je osuđen na smrt i pogubljen 1649. Odbivši titulu kralja, 1653. je postao protektor kraljevina Engleske, Škotske i Irske. Dvije godine poslije njegove smrti monarhija je obnovljena.

1759. - Iz Portugalije počelo protjerivanje jezuita.

1783. - Velika Britanija, SAD, Francuska i Španija potpisale su Pariski mir, čime je završen američki rat za nezavisnost.

1791. - Francuska skupština usvojila ustav kojim je uspostavljena ustavna monarhija.

1806. - Srbi su na Deligradu, na ulazu u Đuniski tjesnac između Ražnja i Aleksinca, pod komandom vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića Karađorđa, odbili napad brojčano nadmoćnijih turskih snaga i odbacili ih ka Nišu. Istog dana vojvoda Stanoje Glavaš je oslobodio Prokuplje.

1821. - Umro rumelijski valija i beogradski vezir Marašli Ali-paša, koji je sarađivao sa Srbima u postizanju sporazuma o prekidu neprijateljstava. Krajem 1815. sa knezom Milošem Obrenovićem sklopio je sporazum koji je Srbima obezbijedio ograničenu samoupravu, što je Miloš iskoristio da je dalje proširuje.

1826. - Nikolaj Prvi Pavlovič Romanov krunisan za cara Rusije.

1866. - U Ženevi počeo prvi kongres Prve internacionale.

1877. - Umro francuski državnik i istoričar Luj Adolf Tjer, osnivač i prvi predsjednik Treće republike od 1871. do 1873. Kao šef versajske vlade 1871. je u krvi ugušio Parisku komunu. Djela: "Istorija Francuske revolucije", "Istorija konzulstva i carstva".

1883. - Umro ruski pisac Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od najznačajnijih predstavnika ruskog realizma. Prvi je ruski pisac čije su djela prodrla na Zapad, gdje je čitan sa divljenjem i za života je uživao znatno veći ugled u francuskim nego u ruskim književnim krugovima. Zanimao ga je tip "suvišnog čovjeka", plemića-intelektualca i tip nihiliste - građanskog intelektualca, sukobljenog sa konzervativizmom plemićke kulture. Predskazivao je revolucionarnu epohu u Rusiji. Djela: romani "Očevi i djeca", "Plemićko gnijezdo", "Rudin", "Dim", "Novina", "Uoči novih dana", pripovijetke "Proljećne vode", "Asja", "Lovčevi zapisi", drama "Mjesec dana na selu".

1884. - Iz Beograda krenuo prvi putnički voz na pruzi Beograd-Niš, prvoj u Srbiji. Početak gradnje je 21. juna 1881. obilježio srebrnim budakom knez Milan Obrenović. Ispraćaju prvog voza, iskićenog cvijećem i srpskim trobojkama, osim velikog broja građana, prisustvovali su ugledni gosti iz Beča, Budimpešte i Pariza. Voz je krenuo u 8.30, a u Niš je stigao u 18.23.

1900. - Rođen finski državnik Urho Kekonen, predsjednik Finske od 1956. do 1982, najistaknutiji finski političar poslije Drugog svjetskog rata.

1931. - Kralj Jugoslavije Aleksandar Prvi Karađorđević proglasio je novi Ustav kojim je ozakonjena monarhistička diktatura uvedena 6. januara 1929. Prema ustavu, vlada je zavisila od kralja koji je odlučivao da li zakon važi. U Skupštinu je uveden drugi dom - Senat, čije je članove uglavnom imenovao kralj. Ustav je ostao na snazi do okupacije Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. godine.

1939. - Dva dana poslije njemačkog napada na Poljsku Velika Britanija i Francuska su u Drugom svjetskom ratu objavile rat nacističkoj NJemačkoj.

1939. - Na kružnoj stazi oko Kalemegdana u Beogradu održane su do tada najveće međunarodne automobilske trke u Jugoslaviji, a pobjedniku je pripala "Velika nagrada Beograda".

1943. - Iskrcavanjem na Siciliju Osme britanske armije, pod komandom feldmaršala Bernarda Loa Montgomerija, počeo je napad savezničkih trupa na fašističku Italiju u Drugom svjetskom ratu.

1948. - Umro češki državnik Eduard Beneš, predsjednik Čehoslovačke od 1935. do 1938. i od 1946. do 1948. Bio je vođa Narodne stranke i najbliži saradnik prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Gariga Masarika. U Prvom svjetskom ratu je radio na stvaranju slobodne Čehoslovačke i Male Antante. Od osnivanja Čehoslovačke 1918. do 1936. bio je šef diplomatije, a poslije Minhenskog sporazuma 1938, kojim je Zapad praktično predao Čehoslovačku na milost i nemilost nacističkoj NJemačkoj, dao je ostavku i otišao u izbjeglištvo u London, gdje je tokom Drugog svjetskog rata predvodio izbjegličku vladu. Poslije rata ponovo je postao šef države, ali je dao ostavku 1948. kad su komunisti prigrabili svu vlast i ubrzo je umro.

1962. - Umro američki pisac Edvard Estlin Kamings, pjesnik snažnog lirskog dara u čijoj su poeziji dominirale teme ljubavi i smrti. Djela: zbirke stihova "41 pjesma", "Je 5", "Viva", "Tom", "V20", "1x1", "Sedamdeset i jedna pjesma".

1969. - Umro vijetnamski državnik Ho Ši Min, predsjednik Demokratske Republike Vijetnam od proglašenja 1945. i vođa borbe protiv japanske armije, francuskih kolonijalnih trupa i američke invazione vojske. Od 1917. je radio u Francuskoj, gdje je 1920. postao član Komunističke partije Francuske, a 1930. je osnovao Komunističku partiju Vijetnama. U vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je Japan okupirao Vijetnam, stvorio je jak oslobodilački pokret, jezgro buduće armije, koja je nanijela odlučujuće poraze Francuzima i potom Amerikancima, zahvaljujući čemu su Sjeverni i Južni Vijetnam ujedinjeni 1976.

1971. - SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska potpisale su sporazum o statusu grada Berlina.

1976. - Američki vasionski brod bez ljudske posade "Viking 2" spustio se na Mars i počeo da šalje fotografije sa te planete.

1991. - Umro je američki filmski režiser italijanskog porijekla Frenk Kapra, autor sjajnih komedija sa satiričnom notom. Napisao je memoare "Ime iznad naslova". Filmovi: "Donovanova afera", "Mlada generacija", "Zabranjeno", "Američka ludost", "Gorak čaj generala Jena", "Dogodilo se jedne noći" , "Gospodin Dids ide u grad" , "Izgubljeni horizonti", "Upoznajte DŽona Doa", "Arsenik i stare čipke", "Ne možete to ponijeti sa sobom" (nagrada "Oskar"), "Ovo je divan život", "Država Unije", "Džep pun čuda".

1992. - Sa teritorije pod kontrolom muslimana i Hrvata u centralnoj BiH raketom je oboren italijanski transportni avion, u kome su poginula sva četiri člana posade.

1996. - SAD su izvele jedan od najjačih vojnih napada na Irak od okončanja Zalivskog rata 1991, ispalivši 27 krstarećih projektila na ciljeve na jugu te zemlje, s obrazloženjem da je to kazna zbog pomoći armije Sadama Huseina jednoj od kurdskih frakcija u "zoni bezbjednosti" koju su UN proglasile na sjeveru Iraka.

1997. - U vijetnamskom putničkom avionu "tupoljev 134", koji se srušio blizu aerodroma u glavnom gradu Kambodže Pnom Penu, poginulo je 65 ljudi, uglavnom stranaca.

2004. - Specijalne ruske jedinice okončale su talačku krizu u školi u Beslanu, nakon dva dana terorističke opsade. Poginulo je više od 300 talaca, od kojih oko 200 djece i 31 terorista.

2009. - U seriji eksplozija koje su pogodile Fabriku municije "Prvi partizan" u Užicu, poginulo sedam, a povrijeđeno 14 radnika.

2015. - Izraelski parlament usvojio je zakon kojim se novinarima u državnim medijima zabranjuje da uživo u programu iznose svoje stavove. Novinari su kritikovali sporni zakon, ocjenjujući da vlada želi da uguši slobodu izražavanja.

2020. - Američka policija je u Vašingtonu ubila mladog Afroamerikanca koji je prema njihovim navodima mahao vatrenim oružjem. Ubistvo se dogodilo u vrijeme raširenog pokreta protiv rasizma i policijskog nasilja u SAD.

2025. - U Lisabonu se srušila žičara, turistička atrakcija poznata pod nazivom "Glorija". Poginulo je 16 osoba, a 23 su povrijeđene. Vozilo sa 40 putnika iskliznulo je iz šina, udarilo u zgradu, i srušilo se, pri čemu je kabina uništena. Žičara "Glorija" postoji u Lisabonu od 1885. godine.