1533. - Rođena engleska kraljica Elizabeta Prva, kćerka kralja Henrija Sedmog i njegove druge supruge Ane Bolen, koja je tokom 45 godina vladavine konsolidovala unutrašnje prilike i odlučujuće doprinijela da Engleska izađe na sva svjetska mora i postane prva kolonijalna sila svijeta. Engleska flota je 1558, kad je kraljica stupila na prijesto, potukla špansku "Nepobjedivu armadu" i načela moć Španije, glavnog suparnika u osnivanju kolonija. Oslanjajući se na plemstvo i trgovačko-bankarsku buržoaziju, provela je mnoge mjere koje su označile prekretnicu u istoriji Engleske. Tokom njene vladavine, 1566. je osnovana Londonska berza, a 1600. Istočnoindijska kompanija. Osigurala je 1587. prevlast anglikanske crkve pogubljenjem zarobljene škotske kraljice Marije Stjuart, predvodnika rimokatoličke struje.
1701. - U Hagu potpisan sporazum Engleske, Austrije i Holandije protiv Francuske, nazvan Druga velika alijansa.
1764. - Za kralja Poljske krunisan ruski štićenik Stanjislav Drugi Ponjatovski Avgust, posljednji poljski monarh. Tokom njegove vladavine Rusija, Pruska i Austrija izvršile tri diobe Poljske, koja je kao nezavisna država obnovljena 1918. godine.
1788. - Turci zarobili vođu srpskih dobrovoljaca Koču Anđelkovića, poznatog kao "Koča kapetan", sproveli u Tekiju i nabili na kolac. U austrijsko-turskom ratu na čelu dobrovoljačkog odreda oslobodio je Požarevac, Palanku, Batočinu, Bagrdan i Kragujevac, a narod je to vojevanje nazvao Kočina krajina. Austrijski car Josif Drugi mu je za zasluge dao čin kapetana.
1812. - U Borodinskoj bici - u kojoj je rusku vojsku od 117.000 ljudi predvodio feldmaršal Mihail Ilarionovič Kutuzov, a francusku od 133.000 vojnika car Napoleon Prvi Bonaparta - Francuzi su imali 50.000 mrtvih, uključujući 23 generala, a Rusi 44.000. Boj je okončan bez pobjednika, ali je to za Napoleona značilo kraj nada da može da osvoji Rusiju iako je potom ušao u Moskvu, jer je ubrzo morao da otpočne mučno povlačenje. Po završetku bitke Napoleon je izjavio: "Kod Borodina Francuzi su se pokazali dostojni da izvojuju pobjedu, a Rusi da budu nepobjedivi".
1813. - Naziv "Ujka Sem" za SAD prvi put upotrijebljen u uvodniku njujorškog lista "Troj post".
1822. - Brazil proglasio nezavisnost od Portugalije, koju je bivša metropola priznala tek 1828.
1848. - Radi smirivanja pobunjenih seljaka u slovenskim dijelovima carevine, Austrija donijela zakon o rasterećenju zemljišta /patent o ukidanju zemljišnih tereta/. Seljački pokret se zbog podvojenosti građanstva i seljaštva nije razvio u široku seljačku bunu, ali je bitno uticao na razvoj događaja u revolucionarnoj 1848.
1860. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojim crvenokošuljašima zauzeo Napulj, u ratu za oslobođenje zemlje od Austrijanaca.
1890. - Uprava varoši Beograda protjerala narodnog prosvjetitelja i utopijskog socijalistu Vasu Pelagića pod optužbom da je knjigom "Dužnost vlade i vlasti", koja je odmah zaplijenjena, nanio uvredu njegovom kraljevksom veličanstvu /Aleksandru Obrenoviću/. Pod pritiskom javnog mnjenja Skupština je 1891. odobrila povratak Pelagića u Srbiju.
1901. - Pekinškim protokolom okončan Bokserski ustanak - pobuna kineskih seljaka i gradske sirotinje protiv stranih imperijalista i domaćih tlačitelja. Ustanak, koji je izbio 1900. godine, ugušile su Japan i SAD.
1909. - Rođen američki filmski režiser jermenskog porijekla Elija Kazadžoglus, poznat kao Elija Kazan, istaknuti predstavnik realističkog, društveno angažovanog filma. Obrađivao je socijalne teme i radničko organizovanje i kritički tretirao antisemitizam i rasne predrasude. Nagrađen je na festivalu u Veneciji i više puta "Oskarom". Filmovi: "Jedno drvo raste u Bruklinu", "Pinki", "Bumerang", "DŽentlmenski sporazum", "Panika na ulicama", "Na obali", "Tramvaj zvani želja", "Viva Zapata", "Istočno od raja", "Bebi Dol", "Lice u gomili", "Divlja rijeka".
