Do kraja godine ima 112 dana.
1526. - Turska vojska, predvođena sultanom Sulejmanom Drugim je, poslije pobjede nad Mađarima u Mohačkoj bici, zauzela Budim, koji je postao sjedište Budimskog pašaluka, provincije Otomanskog carstva narednih 150 godina.
1721. - Švedska i Rusija su mirom u Nistadu u Finskoj okončale Veliki sjeverni rat, započet 1700, u kojem je ruski car Petar Veliki potukao Šveđane i dobio izlaz na Baltičko more. Mirom je Rusiji pripala prostrana teritorija od Finskog do Riškog zaliva i gradovi Riga, Revel i Narva.
1839. - Rođen američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, pravca koji je kasnije razvio Vilijam DŽejms. Vjerovao je da ideje najbolje mogu biti ispitane istraživanjem posljedica koje izazivaju. Nije imao univerzitetsku karijeru - uglavnom je radio u vladinim službama, a njegovi uticajni "Sabrani spisi" objavljeni su posthumno.
1855. - Rođen njemački arheolog Robert Koldevej, koji je od 1899. do 1917. istraživao Vavilon i dokazao da je ta biblijska metropola na rijeci Eufrat, južno od Bagdada, stvarno postojala.
1875. - Poginuo srpski hajdučki harambaša Petar Pecija Petrović, vođa ustanka iz 1853, poznatog kao Pecijina buna, prilikom pokušaja da kod mjesta Gaštica preko Save prebaci tovar oružja borcima bosanskohecegovačkog ustanka protiv Turaka. (Poslije propasti bune povukao se u planine i odatle napadao turske jedinice.) Kad je 1875. izbio trogodišnji bosanskohercegovački ustanak, sakupljao je čete ustanika u sjevernoj Bosni.
1890. - Rođen austrijski pisac Franc Verfel. U početnoj fazi je ekstatičnim jezikom i ne uvijek jasnim slikama veličao ljubav i dobrotu, propovijedajući bratstvo među narodima, ali je kasnije altruizam i utopizam ustupio mjesto istraživanju patnje i smrti. Veliki uspjeh postigao je novelom "Nije kriv ubica, kriv je ubijeni", s tipično ekspresionističkim motivom, sukobom oca i sina. Ostala djela: pjesme "Prijatelj svijeta", "Mi jesmo", "Jedan drugom", drame "Čovjek ogledalo", "Huares i Maksimilijan", "Pavle među Jevrejima", romani "Pjesma o Bernadeti", "Proslava mature", "Verdi", "Barbara ili pobožnost", "Četrdeset dana Muse Daga", "Pronevjereno nebo", "Zvijezda nerođenih".
1906. - Pojavio se prvi broj "Šabačke čivije", jednog od najboljih humorističko-satiričnih listova u Srbiji. List je izlazio do decembra 1909.
1914. - Rođen američki filmski režiser Robert Vajz, koji je dva puta dobio nagradu "Oskar". Karijeru je počeo kao montažer u filmovima "Građanin Kejn" i "Veličanstveni Ambersonovi" Orsona Velsa. Filmovi: "Krv na Mjesecu", "Tri tajne", "Jelena od Troje", "Želim da živim", "Moje pjesme, moji snovi", "Priča sa zapadne strane".
1915. - Rođen američki filmski glumac Edmund O'Brajen, veoma cijenjen po nizu upečatljivih epizodnih uloga. Filmovi: "Djevojka tu ne može pomoći", "1984", "Bosonoga kontesa" /"Oskar"/, "Niz tri tamne ulice", "Julije Cezar", "Smrt dolazi", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Sedam dana u maju", "Divlja horda".
1919. - U Sen Žermenu kod Pariza zaključen je mirovni ugovor Austrije i pobjedničkih sila u Prvom svjetskom ratu, koji je formalno potvrdio propast Austro-Ugarske Monarhije i zabranio Austriji da se udruži s takođe poraženom NJemačkom. Iz Austro-Ugarske su izdvojene teritorije s većinskim mađarskim, poljskim, češkim, slovačkim, slovenačkim, hrvatskim i srpskim življem. Ugovorom je takođe priznata Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
1927. - Rođena peruanska pjevačica indijansko-španskog porijekla Ima Sumak, jedinstvenog raspona glasa od četiri oktave, od visokog soprana do dubokog alta. U njenom repertoaru preovlađuju obrade indijanskih narodnih melodija.
1939. - Kanada objavila rat nacističkoj NJemačkoj, čime je sukob u Evropi prerastao u svjetski rat. Kanadske jedinice su se u Drugom svjetskom ratu borile u sastavu britanske armije.
1942. - Britansko ratno vazduhoplovstvo je u Drugom svjetskom ratu napalo Diseldorf sa 476 aviona, koji su izbacili 100.000 bombi na taj njemački grad.
1943. - Poslije kapitulacije fašističke Italije u Drugom svjetskom ratu armija nacističke NJemačke okupirala Rim.
