Dobitnik Nobelove nagrade za mir će biti objavljen danas: Tramp nema velike šanse?
Ime dobitnika Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu bit će objavljeno u petak, u godini u kojoj američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) vodi intenzivnu kampanju s ciljem da osvoji jedno od najprestižnijih priznanja na svijetu.
Tramp je više puta javno isticao svoju želju da bude uvršten među dobitnike Nobelove nagrade za mir, poput četvorice bivših američkih predsjednika – Baraka Obame (Barack Obama), koji je nagradu dobio 2009. godine, Džimija Kartera (Jimmy Carter) 2002., Vudroa Vilsona (Woodrow Wilson) 1919. i Teodora Ruzvelta (Theodore Roosevelt) 1906.
S izuzetkom Kartera, svi su nagradu primili dok su još bili na funkciji. Obama je nagrađen manje od osam mjeseci nakon stupanja na dužnost – upravo u fazi u kojoj se sada nalazi i Tramp.
Zaključivanje sporazuma
Ipak, prema ocjeni stručnjaka koji pomno prate proces dodjele nagrade, šanse da će se Trampovo ime pročitati kada predsjednik Norveškog odbora za Nobelovu nagradu Joergen Vatne Fridnes (Joergen Watne Frydnes) u petak u 11 sati izađe pred novinare u Nobelovom institutu u Oslu – izuzetno su male.
Tramp je u srijedu objavio zaključivanje sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca, u sklopu prve faze inicijative za okončanje rata u Gazi. Međutim, prema informacijama norveškog lista VG, Nobelov odbor je svoju odluku već donio u ponedjeljak – prije nego što je pomenuti dogovor postao javan.
Čak i da su bili unaprijed informirani, stručnjaci tvrde da članovi odbora ne bi mijenjali odluku u posljednjem trenutku, jer proces selekcije traje mjesecima i uključuje detaljnu raspravu o svakom kandidatu.
Iskusni analitičari smatraju da su Trampove šanse za osvajanje nagrade vrlo niske, posebno zbog njegovih pokušaja da naruši međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata – vrijednosti koje Norveški odbor visoko cijeni.
Umjesto toga, očekuje se da bi ovogodišnji dobitnik mogao biti iz redova humanitarnih i mirovnih organizacija, kao što su sudanska mreža volontera Emergency Response Rooms, neke agencije Ujedinjenih nacija poput UNHCR-a, UNICEF-a ili Međunarodnog suda pravde (ICJ), kao i međunarodne humanitarne organizacije poput Crvenog križa ili Ljekara bez granica.
Najviše stradalih novinara
Jedna od mogućih opcija je i skretanje pažnje na novinare – posebno s obzirom na činjenicu da je 2025. zabilježena kao godina s najviše stradalih novinara na terenu, uglavnom u Gazi.
U tom slučaju, odbor bi mogao odlučiti da nagradu dodijeli organizacijama kao što su Komitet za zaštitu novinara (Committee to Protect Journalists) ili Reporteri bez granica (Reporters Without Borders).
Proces odlučivanja temelji se na testamentu švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji je 1895. godine ustanovio nagrade za mir, književnost, hemiju, fiziku i medicinu. Odbor djeluje u skladu s tim dokumentom, a diskusije o kandidatima traju tokom cijele godine.
Nominacije moraju stići do kraja januara, dok članovi odbora mogu podnijeti vlastite prijedloge na prvoj sjednici u februaru. Nakon toga, sastaju se otprilike jednom mjesečno kako bi analizirali predložene kandidate. Iako se odluka obično donosi u augustu ili septembru, može biti donesena i kasnije – kao što je slučaj ove godine.
Iz Nobelovog odbora navode da su navikli na pritiske pojedinaca ili njihovih pristalica, koji vjeruju da su zaslužili nagradu.
Foto: Platforma X