Danska, Grenland i Sjedinjene Američke Države trebali bi potpisati sporazum o sigurnosti Grenlanda koji bi odgovornost za sigurnost na Arktiku u većoj mjeri stavio pod okrilje NATO-a, umjesto da ona bude isključivo na Danskoj i SAD-u.
Sporazum bi trebao biti potpisan na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u Njujorku. Njegov puni sadržaj još nije javno objavljen.
Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) tvrdi da dogovor Sjedinjenim Američkim Državama daje „trajnu kontrolu“ nad sigurnošću Grenlanda. Danska i grenlandske vlasti nisu potvrdile tu tvrdnju, već su istakle da će sporazum poštovati suverenitet Grenlanda i donijeti korist tom arktičkom području.
Odgovornost NATO-a
Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen (Lars Løkke Rasmussen) rekao je da će sporazum biti postavljen tako da odgovornost za sigurnost Arktika ne bude samo na Danskoj ili Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovim riječima, NATO bi u velikoj mjeri trebao preuzeti brigu o sigurnosti ovog područja.
Još nije jasno da li će novi sporazum mijenjati postojeći odbrambeni sporazum iz 1951. godine, koji predstavlja pravni temelj američkog vojnog prisustva na Grenlandu.
Istraživač Danskog instituta za međunarodne studije Ulrik Pram Gad (Ulrik Pram Gad) smatra da bi kriza oko Grenlanda mogla biti iskorištena za jačanje povezanosti unutar NATO-a.
Američki strateški interes za Grenland traje još od Drugog svjetskog rata. Sjedinjene Američke Države su 1941. godine sklopile sporazum s danskim izaslanikom Henrikom Kaufmanom (Henrik Kauffmann), koji je tada djelovao bez ovlaštenja svoje vlade, dok je Danska bila pod njemačkom okupacijom.
Tramp želio kupiti otok
SAD je tada želio spriječiti da Grenland padne pod njemačku kontrolu i osigurati važnu rutu za snabdijevanje između Sjeverne Amerike i Evrope.
Na osnovu tog sporazuma Amerikanci su na Grenlandu izgradili aerodrome, pomorska postrojenja i meteorološke stanice. Do 1943. godine na otoku je bilo oko 5.500 pripadnika američkih oružanih snaga.
Američki predsjednik Hari Truman (Harry Truman) pokušao je 1946. godine kupiti Grenland za 100 miliona dolara u zlatu, ali je Kopenhagen odbio ponudu.
Novi sporazum potpisan je 1951. godine i njime su američkoj vojsci data široka prava na Grenlandu, u okviru tadašnjeg sistema NATO-a.
Tokom Hladnog rata SAD je na Grenlandu imao 17 vojnih lokacija i više od 10.000 pripadnika oružanih snaga. Danas je ostala samo svemirska baza Pitufik (Pituffik), u kojoj se nalazi oko 150 američkih vojnika.
Trampova tvrdnja
Glasnogovornik NATO-a ranije je saopćio da savez pozdravlja novi sporazum, navodeći da bi on mogao doprinijeti sigurnosti, stabilnosti i saradnji na Arktiku.
Rasmusen je otputovao u Njujork, ali nije želio govoriti o detaljima dogovora. Istakao je da je Danska od početka bila spremna uvažiti legitimne sigurnosne interese SAD-a.
Tramp je, međutim, na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal (Truth Social) objavio da sporazum Sjedinjenim Američkim Državama daje „trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama na Grenlandu“.
Dodao je da nijedna država koja je protivnik SAD-a neće moći imati bazu ili vojno prisustvo na Grenlandu bez pismene saglasnosti Vašingtona.
Danska nije potvrdila Trampovu interpretaciju. Kopenhagen je ranije priznao da je decenijama nedovoljno ulagao u odbranu Grenlanda i najavio povećanje vojnog prisustva, uključujući veći broj NATO snaga.
Grenlandska vlada nastoji umiriti javnost u vezi sa sporazumom. Opozicioni poslanik Erik Jensen (Erik Jensen) objavio je da je pročitao nacrt dogovora i poručio da nije zabrinut zbog njegovog sadržaja.
Sporazum dolazi nakon višemjesečnih tenzija izazvanih Trampovim zahtjevima da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom. Prema dosad dostupnim informacijama, detalji o obimu budućeg američkog vojnog prisustva i eventualnim dodatnim ovlastima još nisu u potpunosti javni.
