Antonio Costa stiže u Sarajevo u trenutku kada je evropski put Bosne i Hercegovine ponovno na raskrsnici. Dok Brisel traži reforme i konkretne rezultate, političke blokade i dalje usporavaju napredak zemlje. Kroz niz važnih diplomatskih susreta, uoči izbora novog visokog predstavnika i sve glasnijih poziva na redefinisanje uloge međunarodne zajednice u BiH, postavlja se pitanje što Europska unija očekuje od domaćih vlasti i može li Bosna i Hercegovina iskoristiti novi zamah proširenja?
O prilikama, ali i izazovima u vezi s proširenjem Evropske unije, postepenom integracijom i regionalnom saradnjom, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa, koji posjetu regionu otvara Bosnom i Hercegovinom, razgovaraće s političkim donosiocima odluka u BiH.
, rekao je Antonio Costa, predsjednik Evropskog savjeta.
Bez tih rezultata nema ni nagrade. To znači da bez izvršavanja obaveza, na koje su se sami obavezali nosioci vlasti u BiH, ostajemo bez novca koji je predviđen Planom rasta. Nakon početnih kašnjenja i propuštenih tranši, Savjet ministara BiH je usvojio Reformsku agendu, ali je provođenje i potpisivanje pratećih sporazuma o instrumentima, kao ključnih preduslova za isplatu, nerijetko nailazilo i još nailazi na političke blokade, što, upravo, šteti najviše građanima.
, naveo je Draško Aćimović, stručnjak za međunarodne odnose.
, smatra Velizar Antić, politički analitičar.
No, najavljene posjete, neupitno, jesu prilika da BiH završi započeto, posebno jer nam već predstoji nova diplomatska ofanziva, predvođena važnim njemačkim i francuskim diplomatama u Briselu.
, naglasio je Draško Aćimović, stručnjak za međunarodne odnose.
Stoga, upućuju pojedini izvori, nije ni čudo što posjeta evropskih diplomata dolazi samo dan uoči sjednice Savjeta za provođenje mira, na kojoj bi trebalo da bude izabran novi visoki predstavnik u BiH. Upravo se i najglasnije govori o tome da najveću šansu ima italijanski kandidat, kojeg je predložila američka administracija. A poznato je da SAD svoje interese zasnivaju na ekonomskoj pragmatičnosti. No, konce mrsi nekoliko članica Evropske unije, koje nastoje smanjiti američki uticaj na Balkanu, pokušajem da “proguraju” svog kandidata.
Dok se ponovo intenzivira priča BiH o njenoj budućnosti u EU, sve glasnije su i izjave o tome da, upravo, taj put remeti postojanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
Da Savjet za provođenje mira u BiH nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro, ponovo poručuje predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
, upitao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Istovremeno, Stranka demokratske akcije je zatražila od PIC-a da javnosti BiH jasno predstavi eventualne planirane promjene u funkcionisanju Kancelarije visokog predstavnika, upozoravajući da bi svako slabljenje njegove uloge moglo dodatno da produbi političku krizu u državi.
, saopšteno je iz Stranke demokratske akcije (SDA).
Novo ime visokog predstavnika i, sve je izvjesnije, njegova ograničena ovlaštenja, biće objelodanjeni najkasnije 4. juna. Ipak, njegovo ime u ovom trenutku je irelevantno. Važnije je, stava su upućeni, spoznati da je u aktuelnom trenutku neophodan politički dijalog u BiH, zarad interesa države i njenih građana. Naivno je očekivati da će neko sa strane štititi BiH. Neće, jer će svako gledati, upravo, svoje interese.
