Kako je saopšteno iz Vlade, na teritoriji Srpske, u priobalnim područjima na javnom vodnom dobru bespravno je izgrađen veliki broj objekata sportsko-rekreativnog, turističkog, poslovnog i privremenog karaktera (vikendice).
"Samo na potezu Novo Goražde - Zvornik ih je 773", podaci su iz elaborata koji je izradila JU "Vode Srpske" Bijeljina radi identifikacije nelegalnih objekata.
Navode da postojeća zakonska regulativa ne prepoznaje ovu vrstu objekata u smislu mogućnosti njihovog privremenog zadržavanja, već samo predviđa uklanjanje.
"To ovo pitanje čini ozbiljnim društvenim i sistemskim problemom koji nije moguće riješiti bez koordinisanog djelovanja nadležnih institucija", naveli su iz Vlade te dodali da je neophodno pristupiti sistemskom zakonskom rješavanju ovog pitanja kroz izmjene Zakona o vodama, Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i Zakona o uređenju prostora i građenju RS.
"Cilj predloženih izmjena bio bi omogućavanje donošenja rješenja o privremenom zadržavanju objekata uz plaćanje naknade, uspostavljanje pravnog osnova za donošenje podzakonskog akta kojim bi se detaljno uredili postupak, uslovi, naknade i rokovi privremenog zadržavanja, kao i propisivanje obaveze investitora da, ukoliko se ukaže potreba, uklone predmetni objekat o svom trošku i prije isteka perioda na koji je odobreno privremeno zadržavanje", kažu iz Vlade RS te dodaju da se predlaže formiranje interresorne radne grupe čiji će zadatak biti da razmotri i predloži sve neophodne korake i rješenja kako bi se, kroz izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata, na najadekvatniji način pristupilo rješavanju tog pitanja.
Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za "Nezavisne novine" kaže da je legalizacija tih objekata samo otvaranje Pandorine kutije za nove probleme koji će sutra dovesti do nove gradnje.
"Mi imamo situaciju da postoje zakoni koji se ne poštuju jer postoji ogroman broj bespravnih objekata. To treba sankcionisati, a ne dodatno praviti radne grupe koje će to legalizovati", ističe Topić.
Naglašava da je pitanje naknade i dalje parcijalno rješenje jer ostaje nejasno gdje će ići sredstva od naknade, tj. da li će to biti samo mehanizam za popunjavanje budžeta, dok stvarni problemi na vodotokovima ostaju.
"Ti objekti dugoročno mogu napraviti još veću štetu. Sutra kad se dese poplave i kad bude trebalo sanirati poplavljena područja, biće to ogromni finansijski izdaci. Zato je bolje suzbiti dalju gradnju i dodatno pravilnicima urediti oblast, tj. postaviti pravila pod kojim uslovima se može i gdje graditi", kaže Topić.
Postojeći objekti su već, kako kaže, donijeli određenu štetu jer su izgrađeni tamo gdje ne bi trebalo da budu, te narušavaju prirodni ambijent.
"Ako bi se već postojeći sada legalizovali, to je poruka drugim ljudima i privrednicima da mogu izgraditi sve objekte i da će oni biti legalizovani, što u suštini ne rješava problem invazije gradnje u riječnim koritima i na obalama rijeka, već bi ga na neki način podstaklo da bude još veći", navodi on.
Podsjeća da je, prema postojećem zakonu, gradnja zabranjena osam metara s obje strane rijeke.
Prethodno je Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku Doboj, naveo da su uputili zvaničan poziv predsjedniku Vlade RS da hitno odustane od najavljenih izmjena zakona, ocjenjujući ih kao direktan udar na javni interes i bezbjednost stotina hiljada ljudi.
Iz Centra su upozorili da velika korita vodotoka imaju ključnu prirodnu funkciju - da prihvate i obezbijede nesmetan protok velikih voda tokom padavina.
"Svako sužavanje tih korita i degradacija javnog vodnog dobra bespravnom gradnjom direktno i drastično povećavaju opasnost od poplava", saopštili su iz Centra te dodali da je prisustvo nekoliko desetina bespravno izgrađenih objekata i vještačkih nasipa u velikom koritu rijeke Bosne, uz njenu opštu neuređenost, uticalo na katastrofalne razmjere poplave u Doboju i nastanak istorijske materijalne štete.
