Prema nezvaničnim informacijama, odmah nakon završetka izbora, ali i izbora Darijane Filipović (HDZ) u Predsjedništvo BiH, HDZ je zauzeo stav da će tražiti poziciju ministra spoljnih poslova BiH.
Inače, Predsjedništvo BiH je i nadležno za vođenje spoljne politike, tako da bi u slučaju da dobiju Ministarstvo spoljnih poslova, HDZ BiH praktično preuzeo spoljnu politiku Bosne i Hercegovine. Jedan od argumenata HDZ-a za preuzimanje ove pozicije je i to da su od prvog saziva Savjeta ministara BiH od 1997. godine samo jednom imali ministra spoljnih poslova BiH. To je u periodu od januara 1997. do oktobra 2000. godine bio Jadranko Prlić.
U slučaju da Hrvati dobiju Ministarstvo spoljnih poslova, izvjesno je da će Srbima pripasti pozicija Ministarstva finansija i trezora.
Ako kojim slučajem Hrvati ne bi dobili poziciju ministra spoljnih poslova, ta pozicija pripala bi Srbima, osim ako bi, a što je malo vjerovatno, Bošnjaci odustali od mjesta predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Dosadašnja praksa je da onaj narod koji da predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nema poziciju ministara spoljnih poslova BiH i od formiranja Savjeta ministara BiH to se samo jednom desilo, tačnije Zlatko Lagumdžija, u periodu od jula 2001. do marta 2002. godine, obavljao je istovremeno funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministra spoljnih poslova, i to nakon što je Božidar Matić podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg.
Pojedini mediji već spekulišu da će Hrvati, osim Ministarstva spoljnih poslova BiH, tražiti i mjesto ministra odbrane, a u slučaju da i to dobiju, vjerovatno im neće pripasti više nijedna ministarska pozicija.