Umjesto novih ogromnih rudnika i otvorenih kopova, istraživači traže načine da vrijedne metale dobiju iz ugljenog pepela, industrijskih ostataka, pa čak i pomoću gljiva.
Gljive mogu apsorbovati rijetke metale
Više istraživačkih timova ispituje metode kojima bi se rijetki zemni metali mogli dobiti bez klasičnog rudarenja.
Na Univerzitetu u Beču naučnici istražuju kako određene gljive mogu apsorbovati elemente iz grupe rijetkih zemnih metala. U laboratoriji one rastu na posebnom supstratu pomiješanom sa tim metalima.
"Možda bismo, zapravo, mogli da povratimo resurse", kaže Aleksander Bizmark, koordinator istraživačkog tima.
Proces je nazvan "mycomining", odnosno biološko rudarenje. Ideja je da gljive apsorbuju metale, nakon čega se njihova biomasa sakuplja i obrađuje kako bi se izdvojili željeni elementi.
Metoda je još u eksperimentalnoj fazi, ali bi u budućnosti mogla da se koristi i za čišćenje kontaminiranih industrijskih lokacija.
Ugljeni pepeo mogao bi biti vrijedan resurs
Jedan od potencijalnih izvora rijetkih zemnih metala je ugljeni pepeo koji ostaje nakon sagorijevanja uglja.
Bridget Scanlon, istraživačica sa Univerziteta Teksas u Ostinu, navodi da se samo u gomilama ugljenog pepela u SAD nalazi potencijalno oko 8,4 milijarde dolara vrijednih rijetkih zemnih metala.
Riječ je o procijenjenoj vrijednosti metala koji se nalaze u pepelu, a ne o novcu koji je već moguće dobiti njihovim vađenjem.
Sagorijevanjem uglja ovi elementi ostaju koncentrisani u pepelu. Zbog toga se materijal koji je do sada uglavnom posmatran kao otpad sve više istražuje kao mogući izvor strateških sirovina.
