Upozorenja na moguću kontaminaciju hranom otvaraju pitanja o sigurnosti proizvoda na domaćem tržištu, efikasnosti kontrola i odgovornosti proizvođača i distributera.
Benjamin Čaušević, menadžer za kvalitet u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, za „Avaz“ govori o rizicima, laboratorijskim analizama i zaštiti potrošača. Salmonela je jedan od najpoznatijih uzročnika bolesti koje se prenose hranom, a kontaminacija proizvoda može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje potrošača. Iako se najčešće povezuje sa sirovim mesom peradi i jajima, ovaj opasni mikroorganizam može dospjeti i u druge namirnice, zbog čega su kontrola proizvodnje, pravilno skladištenje i pravovremeno povlačenje neispravnih proizvoda od presudnog značaja.
Koliko je, međutim, proizvoda u Bosni i Hercegovini tokom 2026. godine bilo predmet upozorenja, povlačenja ili opoziva zbog sumnje na salmonelu? Na to pitanje zasad nema potpunog odgovora u podacima kojima raspolaže Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Koliko je u 2026. godini izdato upozorenja te naređeno povlačenje ili opoziv proizvoda zbog sumnje na salmonelu?
Podaci o upozorenjima, povlačenjima i opozivima hrane na nivou Bosne i Hercegovine prikupljaju se kroz nadležne institucije, prvenstveno Agenciju za sigurnost hrane BiH i inspekcijske organe. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ne vodi objedinjenu evidenciju svih takvih mjera u Bosni i Hercegovini i zato ne može potvrditi njihov ukupan broj za 2026. godinu.
Prema javno dostupnim informacijama, tokom 2026. godine Agencija za sigurnost hrane BiH objavila je i upozorenje o mogućoj kontaminaciji salmonelom određenih serija dodatka prehrani „Rosabella moringa“, na osnovu međunarodne INFOSAN obavijesti.
Važno je razlikovati preventivna upozorenja, potvrđenu mikrobiološku neispravnost hrane i službeno naređene mjere povlačenja ili opoziva proizvoda.
Najveći rizik
Koje vrste proizvoda najčešće predstavljaju rizik za potrošače?
Salmonela predstavlja značajan mikrobiološki rizik, posebno kod sirovog i nedovoljno termički obrađenog mesa peradi, jaja i proizvoda koji sadrže sirova jaja, mljevenog mesa te nepasteriziranog mlijeka i proizvoda od takvog mlijeka.
Rizik postoji i kod drugih prehrambenih proizvoda, uključujući svježe povrće, klice, orašaste plodove i začine, ukoliko dođe do kontaminacije tokom proizvodnje, prerade, transporta ili skladištenja.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti gotovim jelima, koja se nakon pripreme ne podvrgavaju dodatnoj termičkoj obradi. Nepravilno čuvanje hrane i unakrsna kontaminacija, odnosno prijenos mikroorganizama sa sirovih na gotove namirnice, mogu značajno povećati rizik za potrošače.
Koliko je uzoraka hrane testirano na salmonelu i u koliko slučajeva je potvrđena njena prisutnost?
Za precizan broj uzoraka ispitanih na prisustvo salmonele tokom 2026. godine potrebno je koristiti objedinjene evidencije nadležnih institucija i rezultate laboratorijskih ispitivanja za navedeni period.
Prema službenom izvještaju Agencije za sigurnost hrane BiH, u 2025. godini mikrobiološki je ispitano 57.584 uzorka hrane, od kojih 661 nije odgovarao propisanim mikrobiološkim kriterijima. Navedeni podaci obuhvataju različite mikroorganizme i ne predstavljaju broj uzoraka pozitivnih na salmonelu.
Koje su posljedice za proizvođače, uvoznike i distributere kod kojih se utvrdi prisustvo salmonele?
U skladu sa Zakonom o hrani BiH i važećim mikrobiološkim kriterijima, subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za sigurnost proizvoda koje stavljaju na tržište.
Ukoliko se utvrdi prisustvo salmonele koje predstavlja neusklađenost sa propisanim zahtjevima, zavisno od vrste proizvoda i procjene rizika, mogu se preduzeti mjere zabrane stavljanja na tržište, povlačenja ili opoziva proizvoda, kao i druge mjere koje nalažu nadležni inspekcijski organi.
Subjekti su dužni osigurati sljedivost proizvoda, sarađivati sa nadležnim organima, utvrditi uzrok kontaminacije i preduzeti odgovarajuće korektivne mjere.
Pored troškova povlačenja ili opoziva proizvoda, mogu uslijediti prekršajne sankcije, a zavisno od okolnosti i posljedica, moguća je i druga zakonom propisana odgovornost.
Provođenje kontrola
Da li se kontrole provode jednako intenzivno kod domaćih i uvoznih proizvoda?
Osnovni zahtjevi sigurnosti hrane primjenjuju se i na domaće i na uvozne proizvode. Porijeklo hrane ne bi smjelo biti kriterij kojim se opravdavaju različiti nivoi zaštite zdravlja potrošača.
Međutim, to ne znači da se svaka kategorija proizvoda kontroliše jednakom učestalošću. Intenzitet službenih kontrola treba biti zasnovan na procjeni rizika, vrsti hrane, prethodnim rezultatima ispitivanja, historiji neusklađenosti i drugim relevantnim faktorima.
Uvozna hrana podliježe odgovarajućim graničnim kontrolama, dok se domaći proizvodi kontrolišu kroz nadzor nad proizvodnjom, preradom, prometom i distribucijom.
Za ocjenu stvarnog intenziteta kontrola domaće i uvozne hrane potrebni su uporedivi statistički podaci nadležnih inspekcijskih organa.
Kako se potrošači obavještavaju kada se na tržištu pojavi zdravstveno neispravan proizvod?
Potrošači se o zdravstveno neispravnoj hrani obavještavaju putem službenih saopćenja Agencije za sigurnost hrane BiH, nadležnih inspekcijskih organa, proizvođača, uvoznika i distributera, kao i putem medija i drugih komunikacijskih kanala.
Obavijest treba sadržavati jasne podatke o nazivu proizvoda, proizvođaču ili distributeru, broju serije ili lota, roku trajanja, utvrđenom riziku i preporukama potrošačima.
Posebno je važno da se potrošačima jasno saopći da li proizvod trebaju prestati konzumirati, vratiti na prodajno mjesto ili postupiti prema drugim objavljenim uputstvima.
Pravovremeno i razumljivo obavještavanje predstavlja jednu od najvažnijih mjera zaštite javnog zdravlja.
Koji su najveći nedostaci u sistemu kontrole sigurnosti hrane u BiH?
Jedan od ključnih izazova predstavlja potreba za snažnijom koordinacijom svih učesnika u sistemu sigurnosti hrane, od proizvođača i laboratorija do inspekcijskih organa i institucija javnog zdravstva.
Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na unapređenje razmjene podataka, jačanje službenih kontrola zasnovanih na procjeni rizika, razvoj i jačanje laboratorijskih kapaciteta, usklađivanje propisa sa zakonodavstvom Evropske unije te dosljednu primjenu preventivnih sistema sigurnosti hrane.
Od izuzetne važnosti je i kontinuirana edukacija subjekata u poslovanju s hranom, posebno o dobroj higijenskoj praksi i primjeni HACCP principa.
Sigurnost hrane ne može se zasnivati isključivo na laboratorijskom ispitivanju gotovih proizvoda. Kontrola mora biti prisutna tokom cijelog lanca proizvodnje i distribucije, a njen osnovni cilj treba biti sprječavanje nastanka kontaminacije (npr. kontrola briseva i evaluacija procesa dezinfekcije), a ne samo naknadno otkrivanje zdravstveno neispravnih proizvoda.
Hrana pod sumnjom
Iz Instituta navode da ne vode objedinjenu evidenciju svih takvih mjera na nivou Bosne i Hercegovine te zbog toga ne mogu potvrditi ukupan broj slučajeva. Prema javno dostupnim informacijama, Agencija za sigurnost hrane BiH objavila je upozorenje o mogućoj kontaminaciji salmonelom određenih serija dodatka prehrani „Rosabella moringa“, na osnovu međunarodne INFOSAN obavijesti.
