Bećirović u UN-u: BiH je nepokoriva država, svijet se mora vratiti međunarodnom pravu

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se danas Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, gdje je govorio o ratnom iskustvu Bosne i Hercegovine, genocidu u Srebrenici, aktuelnim političkim prilikama u zemlji, globalnim krizama, budućnosti multilateralizma i potrebi dosljednog poštivanja međunarodnog prava. Poručio je da je Bosna i Hercegovina, uprkos svim iskušenjima, država koja nastavlja svoj put prema Evropskoj uniji i NATO-u.

Bećirović je na početku obraćanja kazao da mu je čast i zadovoljstvo govoriti na 81. zasjedanju Generalne skupštine UN-a u ime Bosne i Hercegovine, ističući da je njegova država „simbol nacije koja je preživjela teška iskušenja, ali nije izgubila put prema boljoj budućnosti“. Podsjetio je na period od 1992. do 1995. godine, navodeći da je Bosna i Hercegovina bila izložena agresiji, udruženim zločinačkim poduhvatima, genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim ratnim zločinima. Prema njegovim riječima, nakon završetka rata 1995. godine destruktivne snage nastavile su pokušavati zaustaviti napredak Bosne i Hercegovine kroz blokade, opstrukcije i druge političke mehanizme.

„Naš put ka modernoj evropskoj državi usporavaju, ali ga ne mogu zaustaviti“, poručio je Bećirović.

Bećirović je istakao da se Bosna i Hercegovina danas nalazi pred vratima Evropske unije i Sjevernoatlantskog saveza. Članstvo u EU i NATO-u naveo je kao strateške vanjskopolitičke ciljeve Bosne i Hercegovine, koje su, kako je rekao, jednoglasno definirali državni organi BiH. U tom kontekstu govorio je i o pokušajima realizacije velikodržavnih projekata na račun teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

„Za vrijeme agresije, našu državu su napadali oružanim putem, a danas to rade političkim, diplomatskim i drugim sredstvima“, kazao je.

Posebno je naglasio značaj presuda međunarodnih sudova, navodeći da su sudovi UN-a utvrdili prirodu rata vođenog protiv Bosne i Hercegovine i da su pravosnažnim presudama utvrđene činjenice o počinjenim zločinima, uključujući genocid nad Bošnjacima. Prema Bećirovićevim riječima, te presude predstavljaju i osudu politika koje su pokušavale podijeliti i razoriti Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu, suverenu, nedjeljivu i međunarodno priznatu državu.

Govoreći o globalnoj situaciji, Bećirović je ocijenio da se čovječanstvo nalazi u dubokoj krizi.

Kao primjere naveo je jačanje autoritarnog populizma, agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, stradanje stanovništva u Gazi, rat u regiji Zaljeva, katastrofalnu situaciju u Sudanu i druga krizna žarišta.

„Ne smijemo ostati nijemi pred nepravdom“, poručio je.

Bećirović je kazao da svijet, prema njegovoj ocjeni, nije adekvatno reagirao na, kako je kazao, agresiju na Ukrajinu i situaciju u Gazi, kao što nije adekvatno reagirao ni tokom rata u Bosni i Hercegovini. Invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu opisao je kao flagrantno kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava, dok je stanje u Gazi nazvao „naj težim porazom čovječanstva u XXI. stoljeću“. Prema njegovim riječima, najveće globalne krize povezane su s istim problemom – erozijom međunarodnog prava.

„Nepoštivanje međunarodnog prava ne može voditi svijet u prosperitet i bolju budućnost“, rekao je.

Bećirović je istakao da bez otkrivanja uzroka krize savremenog čovječanstva nije moguće rješavati njegove probleme.

Ocijenio je da politika sile ne može donijeti napredak čovječanstvu i pozvao na jačanje međunarodnih normi, pravila i institucija.

Posebno je govorio o krizi institucionalnog povjerenja u multilateralni sistem.

Prema njegovim riječima, povjerenje slabi jer pojedini akteri međunarodne zajednice potkopavaju vrijednosti sadržane u Povelji UN-a.

Bećirović je u tom kontekstu izdvojio nekoliko prioriteta: reafirmiranje važnosti Povelje UN-a, revitalizaciju uloge UN-a kao globalnog centra koordinacije i saradnje, podršku reformama i jačanju kredibiliteta Ujedinjenih nacija, dosljednu implementaciju ciljeva održivog razvoja, izgradnju međusobnog povjerenja i inkluzivnosti te jačanje preventivne diplomatije.

Poručio je da budućnost čovječanstva ne može biti zasnovana na nasilju i kršenju ljudskih prava.

„Sukobi i ratovi nisu smisao naše civilizacije. Gradimo kulturu dijaloga, saradnje i mira“, kazao je.

Bećirović je pozvao članice UN-a da se fokusiraju na reafirmiranje međudržavnih odnosa na osnovu međunarodnog prava, poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda te promoviranje mira i društvenog napretka.

Među prioritetima koje je naveo su i borba protiv govora mržnje i svih oblika diskriminacije, jačanje politike prevencije genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, unapređenje prava žena i djece te jačanje ravnopravnosti spolova, zdravstva i obrazovanja.

„Svijet se mora vratiti osnovnim principima na kojima se temelji UN“, poručio je Bećirović.

Među tim principima izdvojio je poštivanje ljudskog dostojanstva, suverenu jednakost država, mirno rješavanje sporova i poštivanje međunarodnog prava.

Bećirović je Bosnu i Hercegovinu predstavio kao pouzdanu i odgovornu članicu Ujedinjenih nacija.

Govorio je o posvećenosti države borbi protiv klimatskih promjena, prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenju emisija štetnih gasova.

Istakao je i odlučnost Bosne i Hercegovine u borbi protiv svih oblika terorizma.

„Mi u Bosni i Hercegovini znamo da mir nije nešto što se podrazumijeva“, rekao je.

Prema njegovim riječima, mir se mora čuvati svakog dana, uz odgovornost političkih lidera, poštivanje prava i spremnost na dijalog.

Upozorio je i da međunarodna pravila moraju biti jednaka za sve države.

„Ne smije postojati jedan standard za velike, a drugi za male države“, kazao je, dodajući da se povjerenje u međunarodni poredak može očuvati samo ako se pravila primjenjuju jednako.

Poseban dio obraćanja Bećirović je posvetio genocidu u Srebrenici.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina jedina država u Evropi u kojoj je nakon Drugog svjetskog rata počinjen genocid.

Istakao je značaj Rezolucije Generalne skupštine UN-a iz maja 2024. godine kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.

Usvajanje Rezolucije ocijenio je „visoko moralnim i civilizacijskim činom“, naglašavajući da je ona važna i za Bosnu i Hercegovinu i za Ujedinjene nacije.

Bećirović je i ranije isticao da Rezolucija predstavlja potvrdu činjenica utvrđenih pred najvišim međunarodnim sudskim institucijama i da je važna za kredibilitet međunarodnog prava i multilateralnog poretka.

Bećirović je posebno kritikovao, kako je rekao, institucionalno veličanje Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.

„Monstrum Ratko Mladić nije heroj, već pravosnažno presuđeni ratni zločinac“, rekao je.

Ocijenio je da je institucionalno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca neprihvatljivo i da predstavlja udar na vrijednosti Ujedinjenih nacija.

Podsjetio je i na presude Međunarodnog suda pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, navodeći da je Srbija proglašena odgovornom za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu.

Bećirović je pozvao UN, Evropsku uniju i druge međunarodne aktere da osude veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i preduzmu konkretne korake.

U nastavku obraćanja Bećirović je upozorio na aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, posebno na djelovanje rukovodstva entiteta Republika Srpska.

Kazao je da, prema njegovoj ocjeni, aktuelno rukovodstvo Republike Srpske nastavlja ugrožavati mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regije.

„Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti“, rekao je.

Posebno je govorio o pritiscima na žrtve genocida i zaposlenike Memorijalnog centra Srebrenica.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da institucije entiteta Republike Srpske vrše pritisak na preživjele i one koji čuvaju sjećanje na žrtve genocida.

Bećirović je upozorio i na pokušaje stvaranja pretpostavki za secesiju Republike Srpske.

Kao područja u kojima, prema njegovim tvrdnjama, očekuje intenziviranje aktivnosti naveo je:

slabljenje i ukidanje mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice;

slabljenje institucije Ustavnog suda BiH;

te pokušaje oduzimanja državne imovine Bosne i Hercegovine.

U završnom dijelu obraćanja Bećirović je posebno naglasio historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine.

„Ne postoji nijedna mapa jugoistočne Evrope u zadnjih 1.000 godina na kojoj nema Bosne ili Bosne i Hercegovine“, rekao je.

Poručio je da u Bosni i Hercegovini žive ljudi koji, kako je kazao, slobodu vole više i od vlastitog života.

„Bosna i Hercegovina je nepokoriva država“, istakao je Bećirović.

Na kraju je kazao da je ponosan na ljude Bosne i Hercegovine, opisujući ih kao ljude kojima je učinjena nepravda, ali koji se i dalje bore za pravdu, ljude koji su bili žrtve laži, ali nastavljaju borbu za istinu, te ljude koji podržavaju borbu za pravdu, slobodu i ljudsko dostojanstvo širom svijeta.

„To su časni i ponosni ljudi moje domovine Bosne i Hercegovine“, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Bećirović se Generalnoj skupštini UN-a obratio 22. septembra, u okviru generalne debate 81. zasjedanja, na kojoj se razmatraju globalni izazovi i pitanja mira, sigurnosti i održivog razvoja.