Roditelji u Skandinaviji vjeruju da svjež zrak, i kad je vani minus, bebama donosi mirniji san i jači imunitet. Zato djecu od prvih sedmica života ostavljaju da dnevni san odspavaju u kolicima na balkonu, u dvorištu ili ispred radnje, a ista praksa vrijedi i u vrtićima.
Portal High North News u januaru ove godine posjetio je vrtić Studentongan u Bodøu na sjeveru Norveške, gdje djeca spavaju vani tokom cijele godine. Kolica stoje pod krovom i okreću se prema smjeru vjetra, a osoblje svakih 10 minuta provjerava djecu, procjenjuje vreće za spavanje i po potrebi dodaje deke.
"Radi se o zdravom razumu", rekla je pedagoška direktorica vrtića Marianne Nikolaisen.
Prema njenim riječima, djeca vani spavaju bolje i mirnije, a najveća prednost je svjež zrak.
Vani spavaju duže
Praksu je najdetaljnije istraživala Marjo Tourula s Univerziteta u Oulu u Finskoj. U radu objavljenom 2010. godine u časopisu European Journal of Applied Physiology navodi se da djeca u Finskoj zimi spavaju vani od otprilike dvije sedmice do dvije godine starosti.
Najniža temperatura na kojoj roditelji puštaju djecu da spavaju vani kreće se od -15 do gotovo -30 stepeni u nekim porodicama, dok je najpogodnijom ocijenjena temperatura od oko -6 stepeni. Bebe vani spavaju duže nego u kući, ali kada im se koža brže hladi, san se skraćuje.
"Bebe su jasno spavale duže vani nego unutra", rekla je Tourula za BBC.
Dok je dnevni san u kući trajao od jednog do dva sata, vani je trajao od sat i po do tri sata. Kao moguće objašnjenje navela je to što debela odjeća ograničava pokrete bebe, a hladnoća omogućava da bude dobro umotana bez opasnosti od pregrijavanja.
Isti tim je mjerio i temperaturu kože beba koje spavaju vani. Zaključili su da je teško uvijek pogoditi koliko odjeće beba treba po velikoj hladnoći i da su zbog toga potrebne jasne smjernice za roditelje.
Dokaza o zdravlju nema