Arnautović najavio da CIK razmatra rigorozne sankcije

Arnautović je, odgovarajući na pitanje o mogućnosti odgađanja izbora, kazao da se CIK drži odluke o raspisivanju izbora i da je njihov termin 4. oktobar. Dodao je da, kada je riječ o tehničkim, normativnim, finansijskim i ljudskim aspektima pripreme, ne postoje prepreke za njihovo održavanje.

„Do sada, dakle, nema nikakvih naznaka da bi po bilo kojem osnovu taj datum mogao doći u pitanje“, rekao je Arnautović, dodajući da je Centralna izborna komisija „apsolutno spremna za održavanje tih izbora“.

Govoreći o kritikama dijela političkih subjekata na račun novih tehnologija, Arnautović je kazao da je njihovo uvođenje normalan proces, dok je pitanje obima i izbora konkretnih tehnologija trebalo biti predmet detaljnije parlamentarne rasprave. Podsjetio je da je CIK još od 2016. godine radio na uvođenju optičkih skenera, biometrijske identifikacije birača i autentifikacije na biračkom mjestu.

Kada je riječ o kritikama i tvrdnjama koje dovode u pitanje sigurnost i integritet izbora, Arnautović je napravio razliku između legitimne kritike i dezinformacija. Kazao je da je rasprava o tehnologijama i procedurama potrebna, ali da iznošenje tvrdnji bez osnova može narušiti integritet izbornog procesa.

„Kritika je apsolutno poželjna i potrebna je rasprava. I potrebna je diskusija i o vrsti tehnologija i procedurama i tako dalje. Međutim, dezinformisanje, stvaranje pravnog haosa, stvaranje, da tako da kažem, malodušnosti, unaprijed davanje određenih procjena kako će neko nekoga prevariti, kako je softver pripremljen za laži i tako dalje, može značajno da utiče na integritet izbornog procesa“, rekao je.

Za neistinite tvrdnje pojedinaca i političkih subjekata te obmanjivanje i dezinformiranje javnosti, posebno u smislu korištenja novih tehnologija i njihovu pouzdanost, u čemu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, sutra će na sjednici CIK-a biti razmatrane i rigorozne kazne.

Prema riječima člana CIK-a, za takvo ponašanje predviđene su sankcije, od novčanih kazni do uklanjanja kandidata s liste, a u slučaju organizovanog djelovanja političkog subjekta moguće je i poništavanje njegove ovjere.

„S obzirom da po službenoj dužnosti vodimo postupak u vezi s tim i vjerovatno će uslijediti određene odluke Centralne izborne komisije, možda već sutra na sjednici. Tako da ja ne bih projudicirao i sad javno iznosio šta se sve tu priprema“, kazao je Arnautović.

Na pitanje može li ovakva vrsta uticaja na integritet izbornog procesa biti kažnjena, Arnautović je odgovorio: 

„Apsolutno. Već sutra će biti jedan dio sankcija, ali ovdje je pitanje o vrlo krupnim sankcijama koje slijede ako se nastavi sa ovakvom praksom.“

Govoreći konkretno o biometrijskoj identifikaciji, objasnio je da birač na biračkom mjestu prvo daje važeću ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu, nakon čega se dokument očitava, a birač se autentificira otiskom kažiprsta desne ruke. Naglasio je da se biometrijski podaci pretvaraju u algoritam i da se ne mogu vratiti u oblik fotografije otiska prsta.

Arnautović je istakao da biometrijska identifikacija treba spriječiti zloupotrebe poput glasanja u ime osoba koje nisu izašle na izbore ili su preminule.

„Dakle, oni koji su mrtvi, apstinenti, koji nisu izašli, jer ako imate biračko mjesto, naprimjer, 400 birača upisani, izlaznost je 50%, 200 birača je izašlo, 200 nije. Ostalo je kod kuće u inostranstvu i tako dalje. Bilo je u prošlosti zlupotreba da neko u njihovo ime potpiše se i glasa. Dakle, to je sada nemoguće“, rekao je.

Istakao je i da birač neće ostati bez mogućnosti glasanja ukoliko dođe do tehničkih problema. Pravilnikom o provođenju izbora predviđene su alternativne procedure za slučajeve kada uređaj ne može očitati otisak prsta, kao i u slučaju nestanka električne energije ili prekida internet veze.

„Faktički ne postoji mogućnost da ne budu izbori. Uvijek ima alternativa. Dakle, šta je zadnje? Zadnje je da se vratite na ono što ste do sada imali“, kazao je Arnautović.

Kada je riječ o mogućim hakerskim napadima, Arnautović je kazao da se CIK za takve scenarije priprema. Formirana je posebna jedinica za implementaciju izbornih tehnologija, a provedena je i simulacija kibernetičkog napada.

„Potpuno je dakle u toj vježbi našoj pokazano i dokazano da smo otporni na kibernetičke napade i mi se nadamo da će tako biti. Da li će njih biti? Njih će svakako biti, u svijetu se oni dešavaju, ništa nije idealno“, rekao je.

Arnautović je pojasnio i da skener neće imati konačnu riječ o važenju glasa, jer je zakonom obavezno ručno brojanje. Uređaji će tokom glasanja biti u offline modu, a tek nakon zatvaranja biračkih mjesta rezultati će biti odštampani, potpisani od članova biračkog odbora i potom poslani na centralni server CIK-a.

„Ako postoji, dakle, razlika između onoga što je elektronski pokazano i onoga što je ručno, ide se u jednu proceduru u glavnom centru za brojanje. Za ponovno brojanje i ponovno skeniranje“, kazao je.

(Federalna.ba)