ANALIZA AUGUSTA POLAKAJA U JUTARNJEM LISTU: Šokantan detalj nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladić najpreciznije govori ko danas vodi EU

Reakcije u Evropskoj uniji (EU) na smrt Ratka Mladića, točnije rečeno nedostatak reakcija, pokazuju da nove generacije evropskih političara ne znaju puno o tome kakva je on zlodjela počinio i kakav značaj za povijest Evrope ima genocid u Srebrenici koji je osobno na terenu vodio upravo Mladić.

Iz EU nije bilo nikakvih reakcija. Na novinarska pitanja "zašto ih nema" najčešće su odgovarali "a zašto bi ih trebalo biti". Slično i iz NATO-a. Dilema o tome treba li reagirati na takav događaj ili ne dovoljno govori tko danas i na koji način vodi Evropsku uniju. Prije dvadesetak godina, kada je umro Slobodan Milošević, reakcije iz EU bile su brze. Poručivali su da je sada trenutak sjetiti se njegovih žrtava, da Miloševićeva smrt pruža priliku Srbiji da se suoči s mračnom prošlošću i odlučnim korakom krene prema evropskoj budućnosti. Ali tada su EU vodili zreli lideri s integritetom, humanisti, intelektualci, a danas kao da je vodi umjetna inteligencija, piše Augustin Polakaj za Jutarnji list.

Najgori zločinac nakon Drugog svjetskog rata

Više je razloga zašto su EU i NATO-u trebali reagirati. Prvo, Mladić je najgori zločinac u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Osuđen je za genocid u Srebrenici za koji dio odgovornosti snosi i međunarodna zajednica. Mladiću i njegovim postrojbama dopušteno je da u zoni koja je bila zaštićena odlukama UN-a počini genocid i pobije više od 8000 muškaraca, uključujući dječake i starce. NATO je to mogao spriječiti, a nije. 

Vojska jedne članica NATO-a koja je tamo bila postavljena da čuva enklavu gledala je kako se izvući, a ne kako štititi civile. Iako je NATO bio spreman intervenirati, neke članice su se tome protivile. I EU i NATO danas imaju sjajne odnose s vlastima u Srbiji koje negiraju genocid i koje slave Mladića umjesto da osude njegove zločine. Zbog Mladića su se u regiji obnovile tenzije, zasad na retoričkoj razini, između Srba i ostalih koje mogu potencijalno i ugroziti stabilnost. A EU i NATO su na terenu kako bi čuvali tu stabilnost i spriječili nove tenzije. Razloge za reakciju možemo dalje nabrajati, ali nije potrebno.

Ratko Mladić i njegova smrt nisu tema oko koje EU treba pripremati LTT (Lines to take) sa smjernicama kako odgovoriti u slučaju eventualnog pitanja. I tako je bilo na kraju. Novinarima koji su postavili pitanja u ime "glasnogovornika" je poslan pismeni odgovor. To se ne računa kao reakcija EU već samo kao odgovor na novinarska pitanja. I taj je odgovor pripreman više od 24 sata. Vjerojatno su procjenjivali kako sročiti odgovor a da ne našteti vlastima u Srbiji.

Podsjećanje na presudu

Taj odgovor, koji bi vjerojatno jednako dobro, možda još bolje, složila umjetna inteligencija, uključivao je podsjećanje na presudu i na ranije stavove EU o potrebi priznavanja sudskih presuda.

"Ratko Mladić je služio doživotnu kaznu zatvora za zločine protiv čovječnosti i genocid u Srebrenici. On je bio ratni zločinac. Međunarodnig tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio ga je na doživotni zatvor 2017. godine, presuda koju je potvrdilo i žalbeno vijeće rezidualnih mehanizama Kaznenog suda 2021. godine", navodi se u odgovoru glasnogovornika Evropske komisije medijima.

"Ako Ratko Mladić bude pokopan u Srbiji, na vlastima Srbije je da potvrde svoju moguću ulogu u pogrebu Ratka Mladića", stoji u odgovoru Evropske komisije koji su novinari čekali dulje od 24 sata. Na kraju se kaže kako "Evropska komisija smatra da je bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najtemeljnijim evropskim vrijednostima i nema mu mjesta ni u EU niti u državama kandidatima za EU".

Čini se da ipak ima. Srbija, BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija su u Evropi i zemlje su kandidati, a u tim su državama predstavnici Srba koji su dio vlasti glorificirali Mladića. EU bi konačno trebala prestati reakcije na negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca ograničiti na LTT (formalne, unaprijed pripremljene smjernice) i poduzeti konkretne mjere protiv onih koji to čine. Samo će tako spriječiti negiranje genocida i pokazati da misli ozbiljno kada ih poziva da to ne čine. 

Hoće li se Srbija ponašati kao država?

Niti jedan političar iz regije još nije doživio posljedice za negiranje genocida i veličanje Mladića, Miloševića i ostalih zločinaca već su im bez problema otvorena vrata u Briselu, a često ih lideri EU nazivaju i dragim prijateljima.

Sada EU čeka da vidi kako će se Srbija kao država ponašati kada je riječ o Mladićevu sprovodu. Može se očekivati da će Aleksadar Vučić to srediti tako da ispadne da je to bio "porodični sprovod", a ako tamo bude netko iz vlasti, to će prikazati kao "privatnu stvar s kojom država nema veze". Ako pak doista bude državni pokop, EU više nema puno prostora nego i formalno utvrditi da Srbija ne želi napredak prema EU niti pomirenje sa susjedima, što bi bio kraj sna o evropskoj Srbiji, napisao je Augustin Polakaj za Jutarnji list.