Sjedinjene Američke Države pripremaju povratak diplomata u ambasade širom Bliskog istoka koje su bile evakuisane prije i tokom rata s Iranom. Taj potez sugeriše da administracija predsjednika Donalda Trampa trenutno ne očekuje skoro obnavljanje sukoba punog intenziteta, objavio je The New York Times.
Povratak osoblja diplomatske službe i postepeno ukidanje vanrednih mjera u američkim diplomatskim predstavništvima mogli bi početi već ove sedmice, pokazuje interni dokument State Departmenta do kojeg je došao američki list. Informacije su za NYT potvrdila i trojica američkih zvaničnika koji su govorili pod uslovom anonimnosti.
Diplomate se vraćaju u ambasade
Plan se provodi uprkos tome što su pregovori između SAD-a i Irana zapali u probleme, dok Trampova administracija ponovo prijeti Teheranu ekonomskim sankcijama.
Prema internom dokumentu, veći broj diplomata trebao bi se vratiti u američke ambasade u Izraelu, Libanu, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Jordanu, Omanu, Iraku i Kuvajtu.
State Department je potvrdio da kontinuirano procjenjuje sigurnosne uslove u svojim diplomatskim misijama te da, na osnovu najnovijih procjena, mijenja nivo osoblja na pojedinim lokacijama na Bliskom istoku kako bi nastavio provoditi američku vanjsku politiku uz zaštitu zaposlenih.
Evakuacije su počele krajem februara. Dan prije američko-izraelskih udara na Iran, zaposlenicima Ambasade SAD-a u Jerusalemu koji nisu bili neophodni za rad, kao i članovima njihovih porodica, omogućeno je da napuste Izrael o trošku američke vlade.
Tokom narednih sedmica State Department naredio je evakuaciju diplomatskih misija širom Bliskog istoka nakon što su Iran i njegovi regionalni saveznici dronovima i raketama napadali američke diplomatske objekte u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Iraku i drugim državama.
Dio američkih diplomata tada je, iz sigurnosnih razloga, radio iz svojih domova umjesto iz ambasada.
Znak smanjenja napetosti
Sadašnji i bivši zvaničnici State Departmenta ocjenjuju da povratak osoblja predstavlja znak smanjenja napetosti, iako su pregovori Vašingtona i Teherana o produženju 60-dnevnog prekida vatre, koji je istekao prošle sedmice, zastali.
Den Šapiro, bivši američki ambasador u Izraelu i nekadašnji zvaničnik Ministarstva odbrane SAD-a zadužen za Bliski istok, smatra da povratak ljudi u djelimično evakuisane ambasade sugeriše kako administracija procjenjuje da se rat približava kraju.
Prvi diplomati trebali bi se vratiti u američku ambasadu u Libanu, ali tamošnje predstavništvo neće odmah raditi s punim brojem zaposlenih.
Prema planu, američke ambasade u Izraelu, Jordanu i Omanu trebale bi se na kraju vratiti na 100 posto uobičajenog broja zaposlenih.
Misije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Libanu u početku će biti ograničene na 85 posto redovnog broja zaposlenih, dok će predstavništva u Iraku, Kuvajtu i Bahreinu raditi s najviše 75 posto osoblja.
Rizik još nije nestao
U šest zaljevskih država i Libanu ostat će ograničenja za dolazak članova porodica američkih diplomata.
Džon R. Bas, bivši podsekretar State Departmenta za upravljanje, smatra da upravo ta ograničenja pokazuju kako američka vlada i dalje procjenjuje da postoji povišen sigurnosni rizik.
Prema njegovoj ocjeni, prijetnja je danas manja nego prije 30, 60 ili 90 dana, ali je i dalje veća nego prije početka rata.
Dio diplomata koji su evakuisani tokom sukoba posljednjih sedmica tražio je jasnije informacije o tome gdje će nastaviti raditi, posebno oni s djecom koji pred početak nove školske godine moraju donositi odluke o mjestu boravka.
Nije poznato koliko je taj pritisak uticao na odluku State Departmenta o povratku osoblja.
Mogućnost novog sukoba nije isključena
Bivši američki zvaničnici istovremeno upozoravaju da ponovno popunjavanje ambasada ne znači da je mogućnost novog američko-iranskog sukoba potpuno isključena.
Robert Denin, bivši zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Bliski istok, upozorio je da povratak diplomatskog osoblja ne ograničava Vašington ako administracija kasnije odluči ponovo djelovati protiv Irana.
Podsjetio je da su SAD već jednom ove godine brzo evakuisale diplomatsko osoblje i da bi, ako se sigurnosna situacija ponovo pogorša, mogle učiniti isto.
Povratak diplomata zato predstavlja važan signal da Vašington trenutno vidi manju vjerovatnoću neposrednog povratka u rat velikih razmjera, ali ne i dokaz da je sukob trajno završen.
Činjenica da će neke ambasade ostati ispod punog kapaciteta, dok članovi porodica diplomata još neće moći slobodno dolaziti u niz država Zaljeva, pokazuje da američka procjena sigurnosti ostaje oprezna.
