'Ohladio' Dodika i Cvijanović: Krišok je u UN poslao brutalniji izvještaj od bilo kojeg Šmitovog

Uoči polugodišnje debate o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a, zakazane za petak, 30. oktobra, na izvještaj koji je generalnom sekretaru UN-a i članicama Vijeća sigurnosti UN-a uputio Louis J. Crishock, vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH, sinoć kasno, burno i oštro su reagirali članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Cvijanović je uznemirena sadržajem dokumenta, proglasila izvještaj OHR-a 'tipski manipulativnim', 'opterećenim stereotipnim lažima' i 'obmanjujućim konstrukcijama'.

Odmah za njom oglasio se i Dodik, navodeći da je izvještaj još jedan proizvod 'resavske škole', odnosno prepisivanje starih izvještaja, recikliranja istih optužbi protiv RS i uporno predstavljanje političkih konstrukcija kao činjenica.'

Dodik se vratio retorici koju je jedno vrijeme pauzirao o visokom predstavniku nazvavši ga 'neizabranim strancem' koji sebi prisvaja pravo da bude iznad parlamenata, ustava i volje građana, i UN-a.'

Ni Dodik ni Cvijanović nisu iznosili detalje iz izvještaja koji su im zasmetali, iako je Cvijanović pokušala uz opasku 'Ma, hajte' banalizovati to što se izvještaj bavi i blokadom imenovanja u Vijeću ministara BiH.

Inače, ovo je prvi put od odlaska Christiana Schmidta da se vrh SNSD-a obrušio na instituciju visokog predstavnika, na čijem se čelu od jula nalazi Amerikanac Louis J. Crishock kao v. d. visokog predstavnika.

Raport otkriva šta je stvarni razlog ovog bijesa i zašto su se Dodik i Cvijanović oglasili u 'gluho' doba noći.

Naime, Crishock je u New York poslao dokument, koji je po svojoj direktnosti, finansijskom i pravnom seciranju stanja u BiH, po SNSD brutalniji od bilo kojeg Schmidtovog dokumenta poslatog na adresu UN-a.

Louis J. Crishock otvoreno, imenom i prezimenom, uključujući Dodika i Cvijanović, izvještava Vijeće sigurnosti UN-a o udarima na državne institucije i blokade koje vlast u RS pokušava 'upakovati' u legitimnu i zakonitu borbu.

Crishock problem zove pravim imenom: Puzajuća secesija RS
Iako se u medijima prije nekoliko dana pojavio uopćeni rezime izvještaja poslatog s adrese OHR-a u New York, Raport je u posjedu cjelovitog izvještaja ispisanog na 21 stranici koji otkriva zbog čega je on izazvao bijes Dodika i Cvijanović.

Odmah na početku izvještaja Crishock se ne libi reći da se iz entiteta RS provodi puzajuća secesija, što je vjerovatno izazvalo prvi šok kod Dodika i Cvijanović.

Navodi se da uprkos tome što su direktni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine iz 2025. godine bili manje izraženi u ovom izvještajnom periodu, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika iz vladajućih krugova RS su nastavljene.

'Vlasti u Republici Srpskoj su takođe nastavile ignorisati odluke državnog pravosuđa, posebno obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući one koje se odnose na državnu imovinu.

Ove stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispunjavaju svoje zakonske odgovornosti i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima da se zaobiđu državne institucije i uspostave odvojene strukture u RS, one pojačavaju scenario de facto odvajanja.

Pored sistematskih opstrukcija, uočeni su napori da se u Republici Srpskoj primijene, repliciraju ili uspostave pravni i institucionalni aranžmani koji odgovaraju nadležnostima dodijeljenim državnim institucijama. Takvi napori bi mogli rezultirati time da vršenje javne vlasti u RS postane sve više odvojeno od državnog ustavnog i institucionalnog okvira, hraneći puzajuće de facto odvajanje od države Bosne i Hercegovine' stoji u izvještaju v. d. visokog predstavnika u BiH upućenog u UN.

Dalje se ističe da je Dom naroda PSBiH i u izvještajnom periodu, odnosno od maja do oktobra ostao blokiran zloupotrebom pravila o kvorumu, 'jer su delegati iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), djelujući sami ili sa delegatima iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH), višekratno napuštali sjednice.'

Dodik je nastavio prijetiti otcjepljenjem RS
Dio izvještaja posvećen je novim prijetnjama Milorada Dodika otcjepljenjem RS, što je jedan od razloga sinoćnjeg kasnog i paničnog oglašavanja predsjednika SNSD-a.

'Uprkos tome što mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija, lider SNSD-a Milorad Dodik ostao je centralni politički akter. Nastavio je promovisati narative podjela u međunarodnim odnosima, zagovarati poništavanje postdejtonskih reformi i povezivati ključna pitanja, uključujući državnu imovinu i međunarodni nadzor nad Dejtonskim mirovnim sporazumom, s prijetnjama otcjepljenjem Republike Srpske.

U svom postizbornom obraćanju, Milorad Dodik je obećao kontinuitet politike SNSD-a, eksplicitno ponovivši svoju namjeru da vrati nadležnosti Republike Srpske u oblastima odbrane, kontrole granica, obavještajne službe i indirektnog oporezivanja, te da nastavi s zahtjevima za ograničavanje ovlaštenja pravosudnih institucija na državnom nivou.

Naknadno je najavio inicijativu za usvajanje novog Ustava Republike Srpske 9. januara, na dan koji vlasti RS uporno određuju i slave kao dan RS, suprotno odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine' navodi se u Crishockovom izvještaju.

Također, v. d. visokog predstavnika nije propustio ukazati na Dodikovu retoriku o navodnom 'sukobu civilizacija'.

'Milorad Dodik je nastavio naglašavati navodnu nemogućnost mirnog suživota između Bošnjaka (muslimana) i Srba (hrišćana), pozivajući se na narativ o sukobu civilizacija.

Istovremeno naglašavajući potrebu za uklanjanjem stranog uticaja i povećanjem domaćeg vlasništva nad procesima, vlasti Republike Srpske nastavile su zagovarati ukidanje postdejtonskih reformi, što prikazuju kao povratak na „izvorni“ Dejton, te su nagovještavale otcjepljenje ukoliko se ovi politički ciljevi ne ostvare.

Narodna skupština RS usvojila je dvije deklaracije u maju i julu 2026. godine, intenzivirajući svoju kampanju protiv visokog predstavnika i njegove Kancelarije.

Deklaracije su pozvale na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, poništavanje reformi koje su strane dogovorile u postdejtonskom periodu, dodjelu državne imovine entitetima, te pozvale na povećanu saradnju sa Srbijom u skladu sa Sporazumom o specijalnim paralelnim odnosima između Srbije i RS.

Dodik je 12. maja 2026. godine ponovio da bi nametanje zakona o državnoj imovini odmah pokrenulo otcjepljenje RS. Iako nisu pravno obavezujuće, ove deklaracije ipak pokazuju kontinuitet u političkom programu konfrontacije sa institucijama na državnom nivou i međunarodnim mehanizmima nadzora' navodi se u izvještaju.

Država BiH je vlasnik državne imovine
Dodika i Cvijanović sigurno je posebno zabolio i naljutio dio izvještaja o državnoj imovini čije oni postojanje negiraju, a koja se u izvještaju tretira u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH.

'Postizanje političkog dogovora i usvajanje zakona o državnoj imovini na državnom nivou stoga bi trebalo ostati hitan prioritet za novoizabrane vlasti nakon izbora u oktobru 2026. godine.

U skladu sa utvrđenom jurisprudencijom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, država Bosna i Hercegovina je nosilac prava vlasništva nad svom državnom imovinom. Shodno tome, potrebna je legislativa na državnom nivou kako bi se regulisala pitanja relevantna za raspodjelu, upravljanje i korištenje sredstava državne imovine.

Kontinuirano odbijanje vlasti Republike Srpske da priznaju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa državnom imovinom, te njihov posljedični neuspjeh da uknjiže vlasnička prava države, ostaje razlog za ozbiljnu zabrinutost' precizirano je u izvještaju.

Navodi se i da RS blokira imenovanje dvojice sudija iz tog entiteta u Ustavni sud BiH.

'Ustavni sud Bosne i Hercegovine nastavio je redovno rješavati sporove i apelacije. Međutim, vlasti Republike Srpske nastavile su osporavati ili ignorisati odluke Suda i odbile su popuniti upražnjena sudijska mjesta dodijeljena sudijama iz tog entiteta, što utiče na funkcionisanje Suda. Nesprovođenje ili selektivno sprovođenje odluka Suda dodatno ilustruje političke i strukturne nedostatke u pristupu vlasti vladavini prava.'

Veličanje zlikovca Mladića, zabrana 'ljiljana'
Veliki dio izvještaja odnosi se na veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića i na učešće zvaničnika RS na njegovoj sahrani u Beogradu.

'Željka Cvijanović pohvalila je Mladićevu ratnu ulogu, kritikovala tretman prema njemu i opisala uslove njegovog pritvora kao nehumane.

Nakon sahrane Ratka Mladića, grupa od četrnaest poslanika u Predstavničkom domu podnijela je inicijativu kojom se traži hitno preispitivanje i suspenzija Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima između Republike Srpske i Republike Srbije' stoji između ostalog u izvještaju.

Izvještaj tretira i tenzije uoči godišnjice genocida u Srebrenici, uzrokovane pokušajem vlasti RS da zabrane isticanje zastava s ljiljanima.

'Učesnici komemoracije genocida u Srebrenici tradicionalno nose takve zastave kao simbole ratnog otpora i odbrane Republike Bosne i Hercegovine, koja je primljena u Ujedinjene nacije pod tom zastavom. Koordinisano djelovanje organizatora komemoracije, uključujući smjernice da se suzdrže od isticanja zastava, pomoglo je da se spriječi eskalacija'

U izvještaju se ukazuje i na kršenje državnih zakona BiH u RS, donošenjem zakonskih zabrana zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.

'Narodna skupština Republike Srpske je 9. jula 2026. godine izmijenila Krivični zakonik entiteta kako bi kriminalizovala javno isticanje, promovisanje ili veličanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine. Izmjene su uvele zatvorske kazne do tri godine, ili pet godina u slučajevima kada je došlo do narušavanja javnog reda i mira. Izmjene krše zakone na državnom nivou, uključujući Zakon o odbrani BiH, Zakon o službi u Oružanim snagama BiH i odluku Predsjedništva BiH o obilježjima u Oružanim snagama. Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutno razmatra ove izmjene.

U izvještaju se navode i pritisci s kojima se suočavaju uposlenici Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, zbog istraga organa RS u vezi navodnih zloupotreba u Centru.

O Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i lobiranju u SAD
Za Cvijanović je sigurno posebno teško to što se u izvještaju navodi i kako je njen veto blokirao rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te što se ističe da je Predsjedništvo BiH shodno svojoj Odluci od 12. januara 2026. godine, na koju ona, podsjećamo, nije uložila veto, razmatralo imenovanje novih članova Komisije.

'Usvajanje novog regulatornog okvira i imenovanje četiri člana predstavljali su potencijalno značajan korak ka prevazilaženju strukturnog zastoja, koji je proizašao iz pravila o kvorumu i donošenju odluka koja zahtijevaju prisustvo sva tri domaća člana i njihov konsenzus za usvajanje odluka. Međutim, spor u vezi sa pokretanjem procedure zaštite vitalnog entitetskog interesa omeo je sposobnost Komisije da postane potpuno funkcionalna i ostvari operativni napredak' navodi se u izvještaju koji je razljutio Cvijanović i Dodika.

Crishock je Vijeće sigurnosti UN-a upoznao i s odlukom Ustavnog suda BiH da su izmjene Krivičnog zakona BiH koje je Christian Schmidt donio 1. jula 2023. godine i kojima je neizvršavanje odluka visokog predstavnika krivično djelo kompatibilne i s Ustavom BiH i s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Ono što je u izvještaju posebno moglo razljutiti i razočarati Dodika i Cvijanović jeste i dio u kojem Crishock UN upoznaje s tim da je u septembru ove godine Ustavni sud usvojio zahtjev Denisa Zvizdića, prvog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH i da se prema toj odluci RS zabranjuju sva plaćanja iz budžeta u vezi sa osporenim lobističkim aktivnostima, te da je vlastima RS naloženo da obustave sve aktivnosti koje uključuju plaćanja na osnovu osporenih ugovora.

U izvještaju se Crishock osvrnuo i na Kancelariju na čijem se čelu nalazi Ana Trišić-Babić.

'Uspostavljanje Predstavništva Republike Srpske za međunarodnu saradnju u aprilu 2026. godine odražava namjeru rukovodstva entiteta da poveća svoju vidljivost na međunarodnom planu. Iako postojanje ove kancelarije, na osnovu njenog statuta, samo po sebi ne krši Opšti okvirni sporazum za mir, njene aktivnosti ne smiju predstavljati vođenje nezavisne spoljne politike entiteta niti zadirati u državne nadležnosti.'

U izvještaju se ističe i dug RS prema FBiH zbog blokiranja iz RS utvrđivanja koeficijenata za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza zbog čega je Federacija BiH oštećena za 150 miliona KM, te se navodi i da UIO nije izmirila dug prema RS od 30 miliona KM shodno odluci Suda BiH iz 2015. godine.

'Republika Srpska takođe blokira polugodišnja međuentitetska poravnanja dugova od strane Odbora, čime bi se Federacija kompenzovala za finansijsku štetu. Osim što ima ozbiljne finansijske implikacije, nesposobnost Odbora da donese ove odluke predstavlja kršenje njegovih zakonskih obaveza.'

Tajni policijski sporazum s Moskvom
Ističe se u izvještaju i to da je RS zadržala svoj jednostrano smanjeni finansijski doprinos Korporaciji javnih željeznica BiH, čime direktno ugrožava finansijsku održivost i nesmetano funkcionisanje jedine korporacije osnovane prema Aneksu 9 Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

Na kraju u izvještaju se navodi i da je MUP RS potpisao 23. juna 2026. godine novi Memorandum o saradnji sa moskovskom policijom, nadovezujući se na sporazum o saradnji iz 2015. godine koji pokriva razmjenu informacija, stručno osposobljavanje i saradnju u borbi protiv terorizma i drugih oblika kriminala.

'Tekst potpisanog memoranduma nije objavljen u javnosti. Ostaje da se vidi da li je potpisani aranžman u skladu sa ustavnim i pravnim okvirom, uključujući okvir koji reguliše međunarodnu policijsku saradnju' stoji u izvještaju.

Ovo su samo ključni dijelovi obimnog izvještaja koji se tiču udara iz entiteta RS na državu Bosnu i Hercegovinu, kao i konkretnih navoda koji se odnose na Milorada Dodika i Željku Cvijanović.

Kompletan izvještaj vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa J. Crishocka donosi još niz podataka o najvažnijim događajima u BiH u posljednjih šest mjeseci. Raport na linku u nastavku donosi kompletan izvještaj u originalnoj verziji na engleskom jeziku, kao i u integralnom prijevodu na bosanski jezik.