Zaljevske zemlje bijesne na Trumpa, jednu stvar mu najviše zamjeraju
Administracija predsjednika Donalda Trumpa suočava se s rastućim nezadovoljstvom saveznika u Perzijskom zaljevu, koji tvrde da im nije dato dovoljno vremena da se pripreme za talas iranskih dronova i projektila koji bombarduju njihove zemlje kao odmazdu za napade koje su pokrenule Sjedinjene Države i Izrael, piše AP.
Zvaničnici iz dvije zaljevske države rekli su da su njihove vlade razočarane načinom na koji SAD vodi rat, posebno početnim napadom na Iran 28. februara. Naveli su da njihove zemlje nisu unaprijed obaviještene o američko-izraelskom napadu i da je Washington ignorisao njihova upozorenja da bi rat mogao imati razorne posljedice za cijeli region.
Jedan od zvaničnika rekao je da su zemlje Zaljeva frustrirane, pa čak i ljute, jer ih američka vojska ne brani dovoljno. Dodao je da u regionu vlada uvjerenje da se operacija fokusira na odbranu Izraela i američkih trupa, dok su zaljevske države prepuštene same sebi, te da se zalihe projektila presretača u njegovoj zemlji „brzo troše“.
Kao i drugi izvori u ovoj priči, zvaničnici iz Zaljeva govorili su pod uslovom anonimnosti jer se radi o povjerljivoj diplomatskoj temi.
Vlade Bahreina, Kuvajta, Omana, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata nisu odgovorile na zahtjeve za komentar.
Zvanične reakcije suzdržane, kritikuju javne ličnosti
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly odgovorila je: „Iranski balistički napadi iz odmazde smanjeni su za 90% jer Operacija Epic Fury uništava njihovu sposobnost da lansiraju ili proizvedu te rakete. Predsjednik Trump je u stalnom kontaktu sa svim našim regionalnim partnerima, a napadi terorističkog iranskog režima na susjede pokazuju koliko je bilo važno da predsjednik Trump ukloni ovu prijetnju našoj zemlji i našim saveznicima.“
Pentagon nije odgovorio na upite.
Zvanične reakcije arapskih zemalja Zaljeva bile su suzdržane, ali javne ličnosti bliske njihovim vladama otvoreno su kritikovale SAD, sugerirajući da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu uvukao predsjednika Donalda Trumpa u nepotreban rat.
„Ovo je Netanyahuov rat“, rekao je u srijedu za CNN princ Turki al-Faisal, bivši šef saudijske obavještajne službe. „Nekako je uspio uvjeriti predsjednika (Trumpa) da podrži njegove stavove.“
Zvaničnici Pentagona su ove sedmice u zatvorenim brifinzima s američkim zakonodavcima priznali da imaju poteškoća u zaustavljanju talasa dronova koje lansira Iran, zbog čega su neki američki ciljevi u regionu Zaljeva, uključujući vojnike, izloženi opasnosti.
Zaljevske zemlje na meti Irana
Zaljevske zemlje postale su važne mete za Iran, jer su unutar dometa iranskih raketa kratkog dometa i sadrže brojne potencijalne ciljeve, uključujući američke trupe, značajne poslovne i turističke lokacije te energetska postrojenja koja su ključna za globalnu opskrbu naftom.
Od početka rata Iran je lansirao najmanje 380 raketa i više od 1.480 dronova prema pet arapskih zemalja Zaljeva, prema podacima agencije AP zasnovanim na zvaničnim saopćenjima. Najmanje 13 ljudi je poginulo u tim državama, prema lokalnim zvaničnicima.
U nedjelju je u Kuvajtu poginulo šest američkih vojnika kada je iranski dron pogodio operativni centar u civilnoj luci, više od 16 kilometara od glavne vojne baze. Suprug jedne od poginulih vojnikinja, koja je bila dio logističke jedinice iz Iowe, rekao je da je operativni centar bio zgrada nalik transportnom kontejneru i da nije imao nikakvu odbranu.
Na brifinzima za članove Kongresa u utorak, američki ministar odbrane Pete Hegseth i predsjedavajući Združenog štaba general Dan Caine rekli su zakonodavcima da SAD neće moći presresti mnoge bespilotne letjelice koje dolaze, posebno dronove Shahed, prema riječima troje ljudi upoznatih s brifinzima.
Na jednom od brifinga Caine i Hegseth nisu ponudili detalje kada su ih zakonodavci pitali zašto SAD nije bio spreman na talase dronova koje Iran lansira prema američkim ciljevima u regionu.
Amerika nema kapaciteta da suzbije sve napade Irana
Jedan američki zvaničnik upoznat sa sigurnosnim rasporedom SAD u Zaljevu rekao je da američke snage nemaju dovoljno rasprostranjene kapacitete u regionu da efikasno suzbiju talase jednosmjernih dronova koji pogađaju ciljeve izvan uobičajenih vojnih baza u Iraku i Siriji.
Napadi dronovima ove sedmice na ambasadu u Saudijskoj Arabiji izazvali su manji požar u američkoj ambasadi u Rijadu, dok je drugi napad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izazvao manji požar ispred američkog konzulata u Dubaiju.
SAD i njihovi saveznici na Bliskom istoku čak su u četvrtak zatražili pomoć od Ukrajine, koja ima iskustva u borbi protiv iranskih dronova Shahed, prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Na pitanje o tim komentarima, Trump je za Reuters rekao: „Naravno, prihvatit ću svaku pomoć iz bilo koje zemlje.“
Amerika podcijenila rizik za saveznike
Bader Mousa Al-Saif, analitičar iz Kuvajta u institutu Chatham House, rekao je da se čini da je SAD podcijenio rizik za svoje saveznike u Zaljevu, vjerujući da će američke trupe i Izrael biti glavni ciljevi iranske odmazde.
„Mislim da nisu očekivali da će Zaljev biti toliko izložen“, rekao je, dodajući da nedostatak plana za zaštitu zaljevskih zemalja „govori o kratkovidnosti SAD-a“.
Frustracija u nekim zaljevskim državama djelimično proizlazi iz relativnog uspjeha Izraela u presretanju dronova i projektila u poređenju s nekim susjedima, prema riječima osobe upoznate s osjetljivim diplomatskim pitanjem.
Njihovi sistemi protivzračne odbrane nisu ni približno snažni kao izraelski, ali prema tom izvoru američki zvaničnici su pomalo zbunjeni što zaljevske države još uvijek ne pokazuju spremnost za uzvratni napad lansiranjem projektila na iranske ciljeve.
Elliott Abrams, koji je na kraju Trumpovog prvog mandata bio specijalni izaslanik za Iran i Venezuelu, rekao je da su američki sigurnosni zvaničnici i njihovi zaljevski saveznici znali da Iran ima sposobnost za ozbiljne napade.
„I susjedi su to znali i plašili se toga. Ali nikada nije bilo jasno da li će Iran to zaista učiniti, jer ima mnogo toga da izgubi“, rekao je Abrams. „Ovi napadi će ostaviti dugotrajno neprijateljstvo, a ako se nastave, zaljevske arapske zemlje bi mogle početi napadati Iran.“
Michael Ratney, bivši američki ambasador u Saudijskoj Arabiji, rekao je da iako zaljevske zemlje imaju interes da Iran oslabi, istovremeno imaju ozbiljne zabrinutosti zbog rata, uključujući ekonomsku štetu, nestabilnost i neizvjesnost koliko će sukob trajati.
Ratney, koji je sada viši savjetnik u programu za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je: „Šta slijedi? Zemlje Zaljeva će morati snositi najveći teret svega što dolazi.“