Windows 12 na vidiku
Iako Microsoft zvanično nije potvrdio ni njegovo postojanje, analiza koda, patenata i industrijskih trendova, koju je nedavno sproveo PCMag, daje nam prilično jasnu sliku o tome šta se krčka u Microsoftovoj kuhinji.
Analizirali smo dostupne informacije kako bismo odgovorili na ključna pitanja: šta, kada i zašto dolazi nakon "jedanaestice".
Dugo je važilo pravilo trogodišnjeg ciklusa izdavanja novih verzija Windowsa (sjetite se razmaka između Viste, sedmice i osmice). Međutim, Windows 10 je to promjenio konceptom "Windows kao servis". Ipak, dolazak Windowsa 11 u oktobru 2021. ponovo je otvorio pitanje ritma izdavanja.
Trenutne spekulacije su podijeljene. Dok su se neki nadali izlasku već 2025. godine, Microsoft je nedavno najavio da će 2025. biti godina "osvježavanja Windowsa 11" (vjerovatno kroz 25H2 ažuriranje), što sugeriše da bi "dvanaestica" mogla stići kasnije. Neki analitičari, poput Eda Bota, klade se na 2027. godinu, usklađujući to sa ciklusom podrške za trenutne verzije. Ovo bi Microsoftu dalo dovoljno vremena da ispegla revolucionarne promjene koje planira ispod haube.
Možda najuzbudljivija, ali i tehnički najzahtjevnija promjena o kojoj se šuška je projekat kodnog imena CorePC. Ovo predstavlja pokušaj Microsofta da modernizuje Windows tako što će ga učiniti modularnim.
Ideja je da se operativni sistem "razbije" na osnovne dijelove, omogućavajući instalaciju samo onih komponenti koje su neophodne za određeni uređaj. Ovo bi značilo manje "bloatwarea", odnosno čistiji sistem bez nepotrebnog zastjarelog koda (legacy code) koji se vuče decenijama. Takođe, bila bi postignuta i veća bezbjednost odvajanjem sistemskih particija od korisničkih podataka (slično kao na iOS-u ili Androidu), sistem bi bio otporniji na malvere. Možda i najbitnije, ovakav sistem bi predstavljao i konkurenciju ChromeOS-u, jer bilakša verzija Windowsa mogla efikasnije da radi na jeftinijim laptopovima u obrazovnom sektoru, gdje Google trenutno dominira.
Ako je Windows 11 uveo Copilot kao novu funkciju, Windows 12 će ga vjerovatno postaviti u sam centar iskustva. Ne govorimo samo o chatbotu, već o dubokoj integraciji gdje AI analizira vizuelni sadržaj na ekranu u realnom vremenu (slično kontroverznoj "Recall" funkciji, ali naprednije), koristi "Hey Copilot" glasovne komande za upravljanje sistemskim podešavanjima, ali i zahtjeva specifičan hardver. Očekuje se da će Windows 12 staviti veliki fokus na NPU (Neural Processing Unit) čipove, prebacujući deo AI obrade sa oblaka na sam uređaj radi veće privatnosti i brzine.
Microsoft već godinama pokušava da natjera Windows da radi glatko na ARM procesorima (arhitektura koju koriste Appleovi M čipovi). Sa dolaskom Qualcomm Snapdragon X Elite čipova, Windows na ARM-u konačno postaje ozbiljna priča. Windows 12 će vjerovatno biti prvi Windows koji je od starta optimizovan podjednako za x86 (Intel/AMD) i ARM arhitekturu, brišući granice u performansama.
Što se tiče straha od obavezne pretplate za korištenje Windowsa, glasine zasnovane na linijama koda u testnim verzijama vjerovatno se odnose na poslovne (Enterprise) verzije ili specifične cloud servise, a ne na prosječnog kućnog korisnika. Ipak, ideja o "besplatnom Windowsu sa reklamama" i "Pro verziji sa pretplatom" ostaje kao teoretska, mada nepopularna mogućnost.
Uvođenje Windowsa 12 neće biti samo kozmetička promjena. Microsoft se nalazi u procjepu između potrebe da podrži milione starih aplikacija (što ih koči) i potrebe da parira modernim, laganim sistemima poput macOS-a i ChromeOS-a.
Projekat CorePC je njihov pokušaj da imaju i jare i pare - moderan, siguran sistem koji i dalje može da pokrene onaj knjigovodstveni softver iz 2005. godine, ali možda u izolovanom kontejneru. Ako uspiju, Windows 12 bi mogao biti najvažnije izdanje još od Windowsa 95. Ako ne, rizikuju fragmentaciju tržišta kakvu smo vidjeli sa Windowsom 8, piše "BenchMark".