VUČIĆ POČEO ŽESTOK OBRAČUN S HRVATSKOM, ALI OVO JE PRAVA ISTINA: Evo koje sve države blokiraju Srbiju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučići njemu naklonjeni mediji ponovo su pokrenuli žestoku kampanju protiv Hrvatske, optužujući je za navodnu blokadu otvaranja "clustera 3" u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom. Iako je tehnički spremna, ova grupa poglavlja ostaje zatvorena već tri godine, a diplomatski izvori iz EU otkrivaju pravu istinu: Hrvatska nije jedina kočnica. Prema Vijeću EU, najmanje osam zemalja – uključujući Njemačku i Nizozemsku – protive se daljnjem napretku, ističući da su vladavina prava i normalizacija odnosa s Kosovom bezuslovni uslovi za Beograd. Nacrt zaključaka Vijeća EU pokazuje da je Srbija daleko od ispunjenja tih uslova, te da se suočava s oštrim kritikama zbog saradnje s Rusijom i nazadovanja u slobodi izražavanja, piše Jutarnji list.
Vučićeva propaganda: Ciljanje Hrvatske skreće pažnju
Povod za novu kampanju u Srbiji je navodna hrvatska blokada otvaranja clustera 3 (grupe poglavlja) u pristupnim pregovorima. Iako je Evropska komisija ponovila da je Srbija tehnički ispunila uslove za otvaranje, za otvaranje ili zatvaranje poglavlja odlučuje se jednoglasno u Vijeću EU.
Prema diplomatskim izvorima, bez obzira na snažnu podršku koju Srbiji daju Evropska komisija, Italija, Francuska, Mađarska i neke druge države, i dalje je najmanje osam zemalja koje su rezervirane ili se protive otvaranju tih poglavlja.
Te zemlje upozoravaju da za napredak na svim poglavljima za Srbiju zavisi od vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom, a tu, kako navode, nema napretka.
Diplomatski izvori s kojima je razgovarao Jutarnji potvrđuju da su u tijelima Vijeća protiv otvaranja clustera 3 sa Srbijom:
Njemačka
Belgija
Nizozemska
Sve tri baltičke zemlje (Estonija, Letonija, Litvanija)
Švedska
Bugarska
Nisu pretjerano "za" ni Finska i Luksemburg. Stoga je, kako se navodi, izvući samo Hrvatsku kao nekog ko "blokira Srbiju" isključivo u svrhu domaće propagande u Srbiji. Hrvatska, iako spominje pitanje nestalih i neprihvatljivu retoriku prema susjedima, daleko je od toga da je jedina koja koči Srbiju prema EU.
Nacrt zaključaka: Duboka zabrinutost Vijeća EU
U nacrtu zaključaka o proširenju, koji bi trebali usvojiti ministri Vijeća općih poslova EU 16. decembra, Srbija se suočava s nizom kritika.
"Vijeće podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom nastaviti određivati ukupnu dinamiku pristupnih pregovora," piše u tekstu, čime se i otvaranje clustera 3 direktno povezuje s ova dva politička uslova.
Tekst također izražava žaljenje što je Srbija nazadovala na području slobode izražavanja. Upozorava da nije bilo napretka na području sudstva te da je napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ograničen.
Posebno se izražava zabrinutost zbog:
Vanjska politika i Rusija: Tekst podsjeća na potrebu usklađivanja Srbije s EU oko pitanja vanjske politike, što uključuje i sankcije protiv Rusije. Ovo je ključni razlog za protivljenje baltičkih zemalja.
Ruski državljani i sigurnost: Vijeće izražava zabrinutost što Srbija daje državljanstvo ubrzanom procedurom Rusima, što smatra "potencijalnom opasnošću za sigurnost EU" s obzirom na to da oni kao srpski državljani mogu putovati bez viza u EU.
Suočavanje s prošlošću: Upozorava se da Srbija mora učiniti više u suočavanju s prošlošću, u otkrivanju istine o nestalima tokom rata, u procesuiranju ratnih zločina te ne veličati ratne zločince i njihove zločine.
Kosovo: Teroristički napad u Banjskoj i Radojčić
Vijeće je izrazilo i "duboku zabrinutost" što Srbija nije poduzela mjere protiv odgovornih za nasilje na sjeveru Kosova tokom 2023. godine, a posebno nakon napada u selu Banjska u jesen 2023., koji je visoki predstavnik EU nazvao "terorističkim napadom".
Glavni odgovorni za taj napad, Milan Radojčić, nalazi se u Srbiji, priznao je da je vodio taj napad, ali do sada nije procesuiran.
Srbija nije kaznila ni one koji su u maju 2023. napali pripadnike KFOR-a, građane i medije na sjeveru Kosova. "Vijeće izražava duboku zabrinutost što Srbija još nije ispunila očekivanja za punu odgovornost i duboko žali što nije poduzela dovoljne korake u ovom pitanju," navodi se.
EU ove događaje smatra najtežim incidentima za sigurnost regiona. Iako postoje neka područja poboljšanja, ukupna slika Srbije je daleko od toga da bi mogla omogućiti napredak, a neki diplomati upozoravaju da Evropska komisija ruši vlastiti ugled snažnim zalaganjem za Srbiju.