Bosna i Hercegovina je u permanentnoj krizi od dobijanja svoje nezavisnosti do danas. Ova država nikada nije zapravo istinski priznata od dvije svoje susjedne zemlje koje polažu teritorijalne pretenzije na našu suverenu teritoriju, kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović.
Naglašava da politika koja se vodila početkom devedesetih, u kojoj se demonizira jedan narod - Bošnjaci, nikada nije potpuno prekinuta i odbačena. Ona se samo adaptirala u zavisnosti od manje ili veće kontrole pojedinih teritorija unutar Bosne i Hercegovine, koja je bila ostvarena silom ili mirnim sredstvima od naših susjeda.
Najveća opasnost
- Te politike poslovično uskraćuju Bošnjacima pravo na jezik, na kulturu, na vjeroispovijest, na pismo, a ako hoćete i tradiciju. Da međunarodne okolnosti dozvoljavaju, protagonisti takve politike bi bez ustručavanja i bez imalo kajanja uskraćivali Bošnjacima svih uzrasta i dobi pravo na život, kao što je to rađeno u agresiji na Republiku BiH, bez obzira što su sve te politike i njihovi protagonisti tokom agresije dobili sudski epilog pred Haškim tribunalom – podsjeća on.
Najveći rizik za sigurnost BiH je, nastavlja dalje naš sagovornik, upravo taj kontinuitet politike dehumanizacije Bošnjaka, kako od naših susjeda tako i njihovih trabanata iznutra, koji ne prihvataju postojanje Bošnjaka kao naroda i postojanje Bosne i Hercegovine kao države.
Utrka u naoružanju
- U tom kontekstu treba razmatrati i utrku u naoružanju koja se odvija u regionu, kao i razne političke deklaracije koje se tiču teritorijalnog ustroja BiH, koje donose ni manje ni više nego parlamenti susjednih država, u kojima čak aktivnu ulogu imaju i Katolička i Pravoslavna crkva – navodi Ahatović, dodajući da se utrka u naoružavanju regiona pravda svjetskim trendovima.
Institucije sistema, nažalost, totalno su nespremne da odgovore na ove izazove, ističe on. Objašnjava da se oružane snage svake zemlje sastoje od ratnog zrakoplovstva i protuzračne odbrane, kopnene vojske i mornarice.
- BiH ima oko 21 km obale mora i preko 800 km vodene granice sa susjedima, a nema ratnu mornaricu niti adekvatne kapacitete, niti ih ima namjeru razvijati. Isto je i sa ratnim zrakoplovstvom. Dakle, vi nemate adekvatnu uspostavu i razvoj dva od četiri vida oružanih snaga, a pledirate na povećanje nivoa sigurnosti u okruženju zemalja koje vode utrku u naoružanju – navodi Ahatović, i ocjenjuje da je svima jasno da je ovakvo stanje neodrživo.
Kaže da je BiH hitno potreban strateški partner s kojim će razviti vojno-tehničku saradnju u oblasti vojnog obrazovanja, modernizacije Oružanih snaga i policije, njihovog naoružavanja i daljeg razvoja namjenske industrije.
Snažne OS BiH su prepreka
- BiH ne može da prati tu utrku u naoružanju, jer politički subjekti koji egzistiraju u BiH, a svoju lojalnost ispoljavaju prema Hrvatskoj ili prema Srbiji, ne žele da razvijaju sigurnost BiH. Oni žele disoluciju zemlje, u kojoj će, naravno, iole snažnije Oružane snage BiH biti glavna prepreka. To implicira da i Beograd i Zagreb smatraju da će međunarodna zajednica u jednom određenom trenutku odustati od priznanja državnog suvereniteta BiH, što će, po njihovom mišljenju, stvoriti uslove da svaka zemlja za sebe uzme dio naše državne teritorije, milom ili silom, pa se zato i spremaju – ističe Ahatović.
