Više od 250 hektara vodozaštitne zone, koje je na papiru strogo zaštićeno u Sarajevskom polju, pojedinci žele da izmjenama regulacionog plana pretvore u građevinsko zemljište.
Stručnjaci, ekološki aktivisti i dio javnosti upozoravaju na teške posljedice Nacrta privremene odluke o zaštiti izvorišta pitke vode na području Sarajevskog polja.
Kritičari tvrde da bi predložena rješenja mogla otvoriti vrata gradnji na prostoru koji je decenijama bio pod strogom zaštitom. Među najglasnijim protivnicima takvih izmjena je predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić, koji upozorava da bi dugoročne posljedice mogle biti katastrofalne – od ugrožavanja kvaliteta vode do trajnog uništavanja izvorišta koje snabdijeva najveći dio Sarajeva.
Neodgovornost vlasti
- Ako se usvoji Prijedlog privremene odluke, na stotinama hektara trenutno zakonom strogo zaštićenog prostora u Sarajevskom polju, širom će se otvoriti mogućnost gradnje svega i svačega, od stambenih naselja, preko benzinskih pumpi i deponija opasnog otpada, gradnje termoelektrana, otvaranja rudarskih kopova itd.
Smanjenjem površine i kvaliteta zaštite prostora vodozaštitne zone na način koji je bez presedana u BiH, u regiji, u zemljama Evropske unije, brojne zagađujuće materije (fekalne otpadne vode, teški metali poput olova i žive, gorivo iz rezervoara benzinskih pumpi, pesticidi, PFAS - skupina praktično neuništivih i izuzetno opasnih jedinjenja itd.) potencijalno izuzetno opasne za zdravlje i živote ljudi prvo će stići do podzemnih voda Sarajevskog polja, a zatim neprečišćene i u vodu koju pijemo.
Mjerač potrošnje vode: Ugrožena je vodozaštita zona iz koje najveći broj građana Sarajeva dobija pitku vodu. Avaz
Podzemne vode, koje se decenijama zahvataju u izvorištima Sarajevskog polja za potrebe sarajevskog vodovoda, trenutno se samo hlorišu i bez ikakvog dodatnog prečišćavanja distribuiraju do krajnjih korisnika - gotovo 400.000 stanovnika Sarajeva.
Vrijednost vode
Iz izvorišta u Sarajevskom polju dolazi više od 90 posto vode za piće koju piju stanovnici Sarajeva. Sadašnje granice vodozaštitne zone izvorišta u Sarajevskom polju definisane su još važećom Odlukom o zaštiti izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju iz 1987. godine.
Za njeno kršenje predviđene su stroge novčane, pa čak i zatvorske kazne, međutim, prostor vodozaštitne zone je i pored toga posljednjih godina brutalno napadnut na razne načine, za šta odgovornost snose inspekcije, policija i organi općinske i kantonalne vlasti, kazao je Podić.
Građani dijelom ne znaju dovoljno, mnogima je, vjerovatno, i nezamisliva pomisao da ljudi koje su birali namjeravaju da ih ostave bez vode za piće, kaže on.
- S druge strane, kantonalne vlasti su se dobro pobrinule da sve sakriju od javnosti. Nacrt nove odluke su odobrili u ranim jutarnjim satima 7. marta, jer čekalo se da mediji odu kućama, i da se prekine TV prenos sjednice. Nikada u historiji Skupštine Kantona Sarajevo se nije desilo da sjednica Skupštine traje do ranih jutarnjih sati - kazao je predsjednik Eko akcije.
Javna rasprava nezakonito kratka
Javna rasprava o Nacrtu odluke je trajala svega 25 dana, kraće i od zakonskog minimuma.
Ministri i predsjednik Kantonalne vlade, koji inače ne silaze sa stranica lokalnih portala i programa Kantonalne televizije, nikada nisu obavijestili javnost da je javna rasprava u toku.
Institucije Kantona i općine nisu organizovali niti jedan javni skup tokom trajanja javne rasprave.
