U njemačkom parlamentu (Bundestagu) došlo je do žestokog verbalnog okršaja između njemačkog kancelara Friedricha Merza i zastupnika desničarske Alternative za Njemačku (AfD).
Tijekom govora u kojem se dotaknuo ruske agresije, Merz je istaknuo kako se "Ukrajina već više od četiri godine brani i bori za svoju slobodu". Na tu su se izjavu zastupnici AfD-a u sabornici glasno nasmijali, što je izazvalo oštru i trenutnu reakciju njemačkog kancelara s govornice.
"To je jasan znak, dame i gospodo. Vi se tome smijete, smijete se sudbini milijuna ljudi u Ukrajini, a onda putujete u Moskvu na domjenke na kojima se pije šampanjac", poručio im je vidno uzrujani Merz, izravno prozvavši desničarsku oporbu zbog njihovih bliskih i čestih veza s režimom Vladimira Putina, piše .
Merz: "Ukraine has been defending its freedom for more than 4 years."
— Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) June 11, 2026
(AfD members laughing)
Merz: "That’s telling sign, ladies and gentlemen. They laugh about it, they laugh about fate of millions of people in Ukraine and they travel to Moscow for their champagne receptions."
Tko je AfD i kako stoje u anketama?
Alternativa za Njemačku (AfD) krajnje je desna i populistička stranka osnovana 2013. godine, koja se snažno protivi masovnoj imigraciji, zelenim politikama i europskim integracijama, dok u vanjskoj politici kontinuirano zagovara ukidanje sankcija Rusiji i obustavu slanja vojne pomoći Kijevu.
Prema najnovijim anketama javnog mnijenja objavljenima ovog tjedna, AfD uvjerljivo vodi na nacionalnoj razini s 29 posto podrške birač. Druga je Merzova vladajuće koalicije desnog centra s 21%, dok su stranke lijevog centra u znatnom zaostatku.
Četiri godine brutalnog rata i stotine tisuća žrtava
Okršaj u Bundestagu dogodio se u trenutku kada ruska invazija na Ukrajinu, koju je Moskva ničim izazvana pokrenula u veljači 2022. godine, ušla u petu godinu. Ovaj najveći kopneni sukob u Europi od Drugog svjetskog rata dosad je odnio stotine tisuća života.
Procjene zapadnih obavještajnih službi i neovisnih promatrača govore o više od 200.000 poginulih i ranjenih vojnika s obje strane, dok je Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) potvrdio smrt više od 11.000 civila, uz napomenu da su stvarne brojke žrtava vjerojatno znatno više.
Rat je doveo i do nezapamćenih razaranja kritične, energetske i civilne infrastrukture diljem Ukrajine. Milijuni ljudi bili su prisiljeni napustiti svoje domove, stvorivši najveću izbjegličku krizu na europskom kontinentu u ovom stoljeću, dok se materijalna šteta i troškovi buduće obnove zemlje već sada procjenjuju na više od 450 milijardi dolara.
