U mjestu Tičići, nadomak Kaknja, već godinama postoji prirodni fenomen o kojem se povremeno piše, ali se malo toga konkretno poduzima, a to su izvori tople vode.
Ovi izvori, prema navodima mještana i ranijim izvještajima, imaju ozbiljan turistički i zdravstveni potencijal.
Polupana stakla
Prema informacijama koje su se pojavljivale, topla voda u Tičićima izbija iz zemlje na području uz rijeku Bosnu, a mještani tvrde da je temperatura znatno viša od prosječne podzemne vode. U zimskim mjesecima para iznad izvora je vidljiva, što dodatno potvrđuje da je riječ o geotermalnom fenomenu, a ne o običnom izvoru.
Reporter "Avaza" jučer je posjetio ovo izvorište. Jedna porodica živi tik uz izvor. Nismo ih uznemiravali. S druge strane, polupana stakla na objektu. Svjedočanstvo da je tu nešto ranijih godina pokušavano. Ali nikada strateški, nikad nije sistem iza toga stajao. Osim ibreta dok se najmanje 120 km/h prolazi autoputem, pravog razloga da se svrati u Tičiće nema.
Mještani Tičića pamte toplu vodu od svog djetinjstva. Jedan od onih koji pamti je Džemal Pipo.
- Sjećam se da sam iz sela nosio veš na izvor tople vode na oranici. Nakupi se veša i na izvor na pranje. Mi to godinama gledamo kako propada. Nema nekog interesa da se išta uradi. Ima tu i politike i svega - govori Pipo o potencijalnim razlozima zašto se pušta da topla prirodna izvorska voda odlazi u nepovrat, a s njom i milioni maraka.
Ističe da je u godinama poslije rata bilo nekih pokušaja, ali da su to uglavnom radila privatna lica.
- Iznad sela iznad samog izvora je takva ravnica, a put postoji. Idealno mjesto da se napravi za početak jedan hotel. Sve preduslove imamo. Ali to tako stoji i nikoga nije briga. Moglo bi se zaposliti 20 ili 30 ljudi da rade, da ne idu po svijetu trbuhom za kruhom - kaže Džemal Pipo za "Avaz".
Iako nikada nije urađena sveobuhvatna i javno prezentirana stručna analiza hemijskog sastava i tačne temperature vode, pretpostavlja se da bi mogla imati balneološka svojstva, slična onima koja su iskorištena u drugim bh. gradovima.
Njegov komšija i imenjak Džemal Kolić upravo to navodi kao potencijalni razlog zašto se od Tičića ne napravi lječilište ili turističko mjesto.
- Znate da je Kakanj privredni grad, s velikim postrojenjima i da je već razvijen u tom smislu. A blizu su Olovo i Fojnica. Kada bi se u Kaknju napravilo lječilište, Olovo i Fojnica bi oslabili. Jer oni samo to imaju. Lobi je to, ko će znati - kaže Kolić.
Lokalna zanimljivost
U Tičićima, međutim, razvojni scenarij nikada nije do kraja razrađen. Nije izgrađena infrastruktura, nema uređenog kupališta, niti su pokrenute ozbiljne investicije koje bi ovaj prirodni potencijal pretvorile u održiv projekt. Sve je, barem zasad, ostalo na nivou lokalne zanimljivosti i povremenih medijskih napisa.
Stručnjaci su ranije upozoravali da bi geotermalni potencijal mogao imati i širu energetsku dimenziju. No, dok to ne dođe do vrha prioriteta, stotine litara možda ljekovite vode odlazi u rijeku Bosnu.
Projekti u EU
U vremenu energetske tranzicije i sve veće potrebe za obnovljivim izvorima energije, topla voda iz podzemlja mogla bi se koristiti za zagrijavanje objekata, plastenika ili čak manjih industrijskih pogona. Takvi projekti već postoje u pojedinim evropskim zemljama, ali i u regionu.
Ono što dodatno otvara pitanje jeste činjenica da se Kakanj tradicionalno oslanja na industriju i termoenergetski sektor. Upravo zato bi razvoj geotermalnog potencijala imao simboličku i stratešku važnost, kao primjer diverzifikacije lokalne ekonomije i prelaska na održivije izvore energije.
Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.
