U stvari, pitanje je šta zaposleni u ovom Sektoru, koji je organizacioni dio Direkcije preduzeća “Šume RS”, uopšte rade i da li su ikada “uživo” vidjeli šumske plodove.
Već se godinama priča, i to niko ne demantuje, da je ovaj sektor “izmišljen”, kako bi se uhljebili članovi vladajućih partija, prvenstveno SNSD i da berači gljiva, u stvarnom životu ne beru ništa, nego sjede po kancelarijama.
Direktor “Šuma RS” Blaško Kaurin tvrdi da to nije tačno.
– Oni nisu nisu u kancelarijama. Oni su u većini slučajeva u proizvodnji, a ako ima nekakav prazan prostor, onda su posvećeni ostalim šumskim proizvodima – rekao je Kaurin, odgovarajući na pitanje novinarke Srpskinfo.
Ipak, nije mogao objasniti kakvom se proizvodnjom bave ovi radnici i gdje završavaju njihovi proizvodi, kao ni u kojim se marketima mogu kupiti gljive i šumsko voće koje oni uberu.
– Ne znam, stvarno, morao bih pitati saradnike, ali vjerujem da je za tim proizvodima tolika potražnja, da oni ni ne stignu do marketa – rekao je Kaurin.
Usput se pohvalio da je Sektor za ostale šumske proizvode “u prvih 9 mjeseci ove godine prvi put od osnivanja ostvario plan proizvodnje”. Nije znao da kaže koliki je taj plan.
Kasnije se ispravio i rekao da “ostali šumski proizvodi” ipak nisu ostvarili plan, u minusu su.
Ostvarili ili ne ostvarili plan, isto im se hvata, jer i ovako i onako ne mogu zaraditi za plate. Po planu proizvodnje, 800 “berača” bi trebalo da godišnje zarade 86.000 KM, što je manje od 7.200 KM mjesečno.
Kako kažu izvori Srpskainfo bliski “Šumama RS”, ovaj je iznos taman da se isplati bruto plata direktorki sektora i da se izmire troškovi njenog smještaja u Banjaluci.
Direktorka Sektora ostali šumski plodovi je Radmila Šaran, kadar SNSD iz Bratunca. Pošto radi u Banjaluci, u Direkciji “Šuma RS”, preduzeće snosi troškove njenog smještaja.
Bilo kako bilo, Sektor ostali šumski proizvodi je konstantno u minusu, mada bi ovaj posao, ako bi se neko stvarno njime bavio, mogao biti i te kako isplativ.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, izvoz ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskog voća i gljiva premašuje 32 miliona KM godišnje.
Šumski plodovi su sve traženiji na tržištu, a sve češće se koriste i kao sirovina u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.
Ali, u “Šumama RS” to je sektor koji slaže gubitke. Jer za 800 zaposlenih “u Sektoru “berača” valja obezbijediti 24 miliona KM godišnje za plate. A otkud?
Upućeni tvrde da bi najbolje rješenje bilo da “Šume RS” daju dozvole komercijalnim sakupljačima šumskih plodova i da to uredno naplate, a da se šumari okanu skupljanja drenjina i kestenja.
Iako slučaj berača gljiva sigurno nije usamljen, direktor “Šuma RS” Blaško Kaurin tvrdi da u ovom javnom preduzeću “niko nije tehnološki višak”, jer je, kako reče, “odgovornost rukovodioca da radniku nađe posla i omogući mu da zaradi platu”.
Kaurin se pohvalio da je za samo godinu dana broj zaposlenih u “Šumama” smanjen sa 4.650, na skromnih 4.235 ljudi.
Po EU standardima, s obzirom na godišnji etat, “Šume RS” bi trebalo da imaju oko 2.000 radnika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.