Ušla da istraži pećinu, a izašla sa otkrićem koje je zapanjilo svijet: Tragovi drevnog naroda čamili u mraku
Ekspedicija organizovana s ciljem mapiranja pećine Tlayócoc u Meksiku došla je do spektakularnog otkrića – skrivenog prostora s artefaktima koji bi mogli da rasvijetle sudbinu davno izgubljene civilizacije.
Speleolog Jekaterina Katija Pavlova i njen vodič Adrijan Dimas radili su na proširenju mape složenog podzemnog sistema, ne sluteći kakvo ih iznenađenje očekuje, prenosi Popular Mechanics.
Naišli na neistraženi prolaz
U jednom trenutku istraživači su odlučili da krenu kroz potopljeni dio pećine u planinskom lancu Sijera de Gerero. Tada su naišli na neistraženi prolaz koji ih je odveo do zapanjujućeg otkrića.
Pavlova i Dimas pronašli su prostor koji do tada nije bio dokumentovan. Zatim su na vrhovima stalagmita ugledali dvije gravirane narukvice od školjki, koje su, prema riječima stručnjaka iz Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju Meksika (INAH), vjerovatno bile dio ritualne ponude.
Ubrzo su u pećinu stigli i arheolozi, koji su započeli iskopavanja i pronašli ukupno 14 artefakata – tri narukvice od školjki, fragment četvrte, veliku puževu školjku, dijelove osam kamenih diskova (od kojih su dva očuvana u cjelosti), kao i dio izgorenog drveta.
Diskovi su napravljeni od crnog kamena, dok su narukvice bile ukrašene gravurama antropomorfnih figura i simbola.
Obredi vezani za plodnost
Arheolozi vjeruju da ovi prikazi mogu predstavljati božanstva i da su korišćeni u obredima vezanim za plodnost i stvaranje svijeta, u skladu s predhispanskom kosmogonijom.
Prema INAH-u, predmeti potiču iz perioda 950–1521. godine, kada je ovo područje naseljavala danas izumrla etnička grupa Tlacotepehua. O ovom narodu se zna vrlo malo, osim što se pominju u izvještajima iz 16. vijeka.
„Ovo otkriće je od velike važnosti, jer nam omogućava da tumačimo simboličke pojmove, kulturne aspekte, način izrade predmeta, pa čak i tragove trgovine među starosjedilačkim društvima“, rekao je arheolog Migel Peres.
Još jedan važan detalj jeste da su stalagmiti bili vještački preoblikovani u sferične forme, vjerovatno kako bi odgovarali ritualnoj funkciji.
Prvi konkretni tragovi?
Arheolog Rejes Alvares dodaje da prostor u kojem su predmeti nađeni pomaže stručnjacima da shvate kako su drevni narodi doživljavali pećine – kao sveta mjesta, portale ka podzemnom svijetu, vezu između Zemlje i božanskog.
Zbog hladne klime i visoke nadmorske visine (preko 2.400 metara), vjeruje se da su drevni stanovnici ove regije tokom vremena bili primorani da migriraju u niže predjele.
Artefakti pronađeni u pećini Tlayócoc možda su prvi konkretni tragovi koji mogu ispričati priču naroda Tlacotepehua – njihov svijet, vjerovanja i duhovnu vezu s prirodom, prenosi Telegraf.