Upozorenje iz Moskve: Ruski zvaničnici tvrde da su RATNI TROŠKOVI u Ukrajini postali neodrživi

Prema informacijama Blumberga, zvaničnici su savjetovali Kremlj da sadašnji nivo planiranih izdvajanja za odbranu nosi rizik od opasnog povećanja budžetskog deficita. Upozoravaju da, bez značajnijih ušteda, ruske javne finansije neće moći da izdrže. Prema njihovom prijedlogu, prostor za uštede postoji u izdacima za vojsku.

Međutim, u Ministarstvu odbrane i dijelu Kremlja vlada suprotno mišljenje. Oni insistiraju na zaštiti vojnog budžeta. Tvrde da bi smanjenje izdataka teško pogodilo rusku ekonomiju jer veliki broj preduzeća zavisi od vojne industrije.

Kako navodi Blumberg, Putin je od Ministarstva finansija zatražio da prvo pronađe uštede u drugim dijelovima budžeta prije nego što se posegne za rezovima u odbrani. O obimu mogućih rezova odlučiće isključivo on, pošto se nijedna važna budžetska odluka ne donosi bez njegovog odobrenja.

Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, nije mogao da komentariše ove navode.

Ministarstvo odbrane ne samo da se protivi smanjenju sredstava, već traži i dodatno finansiranje, tvrde dve osobe bliske ruskoj vladi. Prema njihovim riječima, vojni izdaci će ove godine morati da porastu kako bi se pokrio manjak koji bi mogao da dostigne tri biliona rubalja (oko 36 milijardi dolara).

Ekonomija na ivici recesije

Ministarstvo privrede snizilo je prognozu privrednog rasta za 2026. godinu sa 1,3 na svega 0,4 odsto. Zvanični podaci pokazuju da se privreda u prvom tromjesečju smanjila prvi put u posljednje tri godine. Istovremeno, budžetski deficit nastavlja da raste. U prva četiri mjeseca godine dostigao je 5,9 biliona rubalja, odnosno 2,5 odsto BDP-a, što je oko 50 odsto više od planiranog za cijelu godinu.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se ranija očekivanja o mogućem završetku rata nisu ostvarila. Tokom izrade budžeta za 2026. godinu dio zvaničnika računao je na smanjenje vojnih izdataka u drugoj polovini godine, ali je nastavak sukoba poremijetio njihove planove.

Izvori bliski vladi navode da ni rast cijena nafte, izazvan krizom na neće biti dovoljan za rješavanje problema. Prema njihovim procjenama, cijena nafte bi morala duže vrijeme da se zadrži iznad 100 dolara po barelu kako bi značajnije popravila stanje javnih finansija. Čak ni tada ne bi bili riješeni problemi povezani sa inflacijom, usporavanjem privrednog rasta i pritiscima na bankarski sektor.

Odbrana i socijalne obaveze ostaju prioriteti

Ministar finansija Anton Siluanov krajem maja poručio je da je potrebna “određena uzdržanost” u državnoj potrošnji. Naglasio je da odbrana i socijalne obaveze ostaju prioriteti, ali je upozorio da državne rezerve nisu neograničene i da je neophodno povećati efikasnost budžetske potrošnje.

Prema podacima Ministarstva finansija, ukupna državna potrošnja od januara do aprila porasla je gotovo 16 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su izdaci za javne nabavke skočili za 41 odsto. Vlada je u prva dva mjeseca godine iz Nacionalni fond blagostanja povukla oko 500 milijardi rubalja jer su joj sankcije smanjile prihode od nafte i gasa.

“Hoćemo li da štampamo novac ili šta?”

Iako je ruski budžet u deficitu već četiri godine zaredom, stručnjaci upozoravaju da je današnja situacija osjetljivija nego tokom pandemije. Ruska ekonomija nalazi se pod snažnim sankcijama, dok su sredstva Nacionalnog fonda blagostanja, koji služi kao finansijska rezerva, znatno smanjena u odnosu na period prije invazije.

Sve veći finansijski problemi izazvali su prošle nedjelje nezadovoljstvo jednog visokog poslanika u donjem domu parlamenta. Valerij Gartung, predsjednik Odbora za zaštitu konkurencije, demantovao je napise da je koristio psovke dok je podsjećao na period hiperinflacije nakon raspada Sovjetskog Saveza.

– Šta ćemo sada da uradimo? – upitao je.

– Hoćemo li da štampamo novac ili šta? Kao 1992. godine, kada su cijene rasle 30 odsto svake nedjelje? Svi razumijemo da to nije rješenje.