Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak će napraviti jedan od najvažnijih koraka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, otvaranjem prve stvarne faze pristupnih pregovora u Luxembourgu.
Riječ je o politički snažnom trenutku za dvije bivše sovjetske republike koje su zahtjev za članstvo podnijele ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Obje zemlje brzo su dobile status kandidata, ali je napredak dugo bio blokiran protivljenjem tadašnje mađarske vlade Viktora Orbána.
Prema odluci svih 27 članica EU, Ukrajina i Moldavija sada otvaraju prvi pregovarački klaster, poznat kao “temelji”. On obuhvata vladavinu prava, demokratiju, osnovna prava, funkcionisanje institucija, reformu javne uprave i ekonomske kriterije. Upravo ovaj klaster smatra se kičmom cijelog procesa pristupanja.
Signal Moskvi i podrška Kijevu
Odluka dolazi u trenutku kada Rusija nastavlja intenzivne napade na ukrajinske gradove, uz velike gubitke i ograničene teritorijalne pomake. Za Kijev, otvaranje pregovora ima i simboličku i stratešku težinu: pokazuje da se evropska perspektiva Ukrajine ne zaustavlja uprkos ratu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća António Costa poručili su da je riječ o priznanju “odlučnosti, hrabrosti i napornog rada” obje zemlje u provođenju reformi, čak i u izuzetno teškim okolnostima. “Proširenje je strateški izbor”, naveli su evropski lideri.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da Kijev radi ono što je potrebno, ali da je važno i da EU “održi riječ”. Otvaranje prvog klastera nazvao je značajnom političkom i moralnom podrškom Ukrajini i njenim građanima.
Pad Orbánove blokade
Iako su pregovori formalno otvoreni još u junu 2024, njihov stvarni početak bio je blokiran zbog protivljenja Mađarske. Tek nakon promjene vlasti u Budimpešti i dogovora o pitanjima prava mađarske manjine, države članice su jednoglasno dale zeleno svjetlo za početak pregovora o prvom klasteru.
To otvara vrata razgovorima i o drugim oblastima, uključujući jedinstveno tržište, okoliš, ekonomsku i socijalnu politiku. Međutim, ulazak u EU neće biti brz. Svaka zemlja kandidat mora usvojiti hiljade evropskih propisa, provesti reforme i na kraju dobiti jednoglasnu saglasnost svih članica.
Reforme kao najveći test
EU zvaničnici hvale napredak Ukrajine i Moldavije, ali upozoravaju da je pred njima dug i tehnički zahtjevan proces. U slučaju Ukrajine, poseban fokus ostaje na borbi protiv korupcije, nezavisnosti pravosuđa i jačanju institucija.
Prema evropskim procjenama koje prenosi Guardian, Ukrajina je dosad završila oko 15 posto reformi iz deset tačaka dogovorenih s EU prošlog decembra. Taj plan uključuje jačanje nezavisnosti antikorupcijskih tijela, usvajanje antikorupcijske strategije i reformu imenovanja sudija i tužilaca.
Visokoprofilisane istrage i hapšenja u Ukrajini u Briselu se tumače kao znak da vlasti ozbiljnije pristupaju borbi protiv korupcije, ali evropski zvaničnici istovremeno očekuju brži tempo reformi.
Evropska sigurnost i ukrajinsko članstvo
Za Ukrajinu, članstvo u EU nije samo ekonomski ili politički cilj, nego i pitanje dugoročne sigurnosti. Budući da je članstvo u NATO-u i dalje politički blokirano dok traje rat, evropska integracija postaje jedan od glavnih oslonaca ukrajinske strategije.
Dio evropskih analitičara smatra da EU mora prema Ukrajini pristupiti prvenstveno kao sigurnosnom pitanju. Heather Grabbe, bivša savjetnica Evropske komisije za proširenje, upozorila je da bi razočaranje Ukrajine u EU bilo opasno za evropsku sigurnost, jer je riječ o zemlji s najiskusnijom vojskom na kontinentu.
Zato otvaranje pregovora nije samo tehnički korak u procesu proširenja. To je poruka da EU, nakon godina oklijevanja, Ukrajinu i Moldaviju sve više posmatra kao dio vlastite sigurnosne, političke i geopolitičke budućnosti.
