Udovoljavate drugima iz straha od sukoba? Skrivena reakcija na stres koju rijetko prepoznajemo

Svima su nam dobro poznate tri klasične reakcije na stres: borba, bijeg i ukočenost, odnosno zaleđenost – stanje u kojem dolazi do izostanka reakcije.

Međutim, sve češće se govori o četvrtoj reakciji koja privlači sve više pažnje – udovoljavanje iz straha (engl. fawn, što znači lane).

Ova reakcija se manifestuje kao stalna potreba da ugađamo drugima, često na vlastitu štetu, kako bismo izbjegli sukob ili nasilje.

Reakcija udovoljavanja naročito je povezana s traumama iz djetinjstva koje su u međuvremenu zaboravljene ili potisnute, a njihovi tragovi mogu se osjećati i kasnije, u odraslom životu.

Šta je udovoljavanje iz straha (ili eng. fawning)?

Reakcija udovoljavanja pojavljuje se kada i tijelo i um nauče da mir i sigurnost zavise od toga da uvijek budemo dobri i ugodni drugima.

To znači da možemo zanemarivati vlastite potrebe, osjećaje ili granice kako bismo očuvali harmoniju ili izbjegli potencijalnu opasnost, odnosno sukob.

Na primjer, u djetinjstvu smo činili sve kako bismo izbjegli bijes odraslih, ali u odraslom dobu ova navika može dovesti do hroničnog stresa, osjećaja iscrpljenosti te problema u vezama i međuljudskim odnosima općenito.

Osobe koje često reaguju kroz obrazac udovoljavanja mogu imati poteškoće s postavljanjem granica. Mogu stalno pristajati na stvari koje ne žele, preuzimati krivicu kada to nije njihova odgovornost ili osjećati da njihova vrijednost zavisi od toga koliko pomažu drugima.

Iako je ova reakcija prirodan odgovor na ranjivost, kada postane automatska, može dovesti do emocionalne iscrpljenosti i smanjenog samopouzdanja.

Kako prepoznati udovoljavanje iz straha?

Prepoznavanje reakcije udovoljavanja prvi je korak ka oporavku.

Važno je uočiti trenutke kada vaše ponašanje više služi drugima nego vama samima i zapitati se: Radim li ovo iz vlastite želje ili iz straha od sukoba?

Psihoterapija, introspektivne vježbe i tehnike svjesne prisutnosti mogu pomoći u osvještavanju ovih obrazaca i učenju novih načina reagovanja.

Postavljanje zdravih granica, vježbanje asertivnosti i razvijanje unutrašnje sigurnosti ključni su koraci u prevazilaženju ove reakcije.

Reakcija udovoljavanja ne mora definisati vaš život.

Razumijevanjem načina na koji se razvija i kako utiče na odnose i svakodnevne situacije, možete naučiti reagovati na zdrav način – iskreno i autentično, bez stalnog zanemarivanja vlastitih potreba.

Iako je proces promjene postepeno učenje, svaka svjesna odluka da slušate sebe umjesto straha od sukoba vodi ka većoj unutrašnjoj snazi i emocionalnoj slobodi.

U konačnici, udovoljavanje nas podsjeća koliko su rane iz djetinjstva snažne i kako nesvjesne navike mogu oblikovati naše ponašanje u odraslom životu.

Prepoznavanje i rad na ovom ponašanju nije znak slabosti, već hrabrosti da se suočite s vlastitom traumom i stvorite prostor za autentičnu, samostalnu i emocionalno zdravu verziju sebe.