Zemlje Evropske unije rizikuju masovne gubitke radnih mjesta u narednim godinama, jer visoki troškovi energije, industrijsko restrukturiranje i zelena tranzicija stavljaju veliki teret na ekonomiju, upozorava Evropska komisija.
Kako piše Politiko, podaci, koji su dio Proljećnog paketa Evropskog semestra, koji sadrži ekonomske i političke preporuke Komisije za države članice EU, trebalo bi da budu predstavljeni danas.
Upozorenje naglašava rastuću zabrinutost u Briselu zbog obima ekonomskih izazova sa kojima se blok suočava.
– Evropska konkurentnost neće se graditi samo na tehnologiji, kapitalu ili finansijskoj regulativi. Biće izgrađena na ljudima, vještinama koje stiču i mogućnostima koje im stvaramo da daju svoj puni doprinos našim ekonomijama i društvima – rekla je za Politiko Roksana Minzatu, izvršna potpredsjednica Komisije za vještine.
Kako se američko-izraelski rat u Iranu nastavlja odugovlačiti i utiče na cijene nafte, Komisija predviđa da će pritisci na cijene u energetskom sektoru u 2026. godini.
Najizloženiji sektori uključuju građevinarstvo, metalurgiju, hemijsku industriju i transport.
Slabija ekonomska aktivnost primorala je Komisiju da revidira projekcije nezaposlenosti.
Prošle jeseni, Komisija je predvidjela da će nezaposlenost biti 5,9 odsto u 2026. godini, a 5,8 odsto u 2027. godini.
Sada vjeruje da će dostići 6% u obje godine. Komisija takođe očekuje da će vlade povećati zaduživanje, pri čemu će ukupni bilans opšte države za svih 27 zemalja EU porasti sa -3,1% BDP-a u 2025. na -3,5% u 2026. i -3,6% u 2027. godini.
Paket nastoji da preusmjeri fokus na radnu snagu, tvrdeći da agenda EU za konkurentnost ne može biti uspješna bez rješavanja rastućeg nedostatka radne snage i vještina. Komisija je identifikovala nekoliko sektora koji se suočavaju sa pritiscima zapošljavanja.
U evropskom automobilskom sektoru, ključnom za ekonomski uspjeh Njemačke, Komisija kaže da je 600.000 radnih mjesta ugroženo jer se industrija bori sa prelaskom sa vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem i jakom konkurencijom iz Kine. U industriji baterija, ugroženo je oko 85.000 radnih mjesta.
Sektor proizvodnje solarnih panela pogođen je pritiscima tržišta koji utiču na skoro 59.000 radnih mjesta, dok bi mjere za smanjenje emisije ugljenika mogle uticati na još 4.500 radnih mjesta u čeličnoj industriji.
Ove zabrinutosti odražavaju širu debatu u Briselu o tome da li Evropa gubi pozicije u strateškim industrijama u odnosu na rivale poput Kine i Sjedinjenih Država, uprkos planovima za povećanje domaće proizvodnje.
Istovremeno, poslodavci širom bloka i dalje prijavljuju poteškoće u pronalaženju radnika sa odgovarajućim kvalifikacijama. Prema podacima Komisije, 68 odsto srednjih preduzeća prijavilo je nedostatak kvalifikovane radne snage u 2023. godini. Do 2024. godine, 77 odsto kompanija je reklo da je nedostatak radne snage i vještina prepreka investicijama.
Ovi nalazi pojačavaju centralnu poruku ovog paketa Semestra: ekonomska otpornost sve više zavisi od ulaganja u ljudski kapital. Po prvi put, preporuke EU koje prate paket uključivaće poseban naglasak na stavljanje obrazovanja, stručnog osposobljavanja, obrazovanja odraslih, STEM vještina i prekvalifikacije u srž okvira ekonomskog upravljanja EU.
– Ulaganje u ljude je najjača strategija konkurentnosti Evrope i temelj Unije koja može da predvodi inovacije, bude konkurentna i da se odupre svakom izazovu. Ovo je promjena koju je donio ovaj Evropski semestar: ljudski kapital se sada smatra ključnim pokretačem konkurentnosti, sa posebnim smjernicama za svaku državu članicu – rekao je Minzatu.
Izazovi zapošljavanja navedeni u dokumentu prevazilaze gubitak radnih mjesta. Komisija će upozoriti da bi domaćinstva sa niskim prihodima mogla da snose nesrazmjerno opterećenje zbog viših cijena goriva za transport, što bi ih moglo koštati dodatnih 1,4 odsto njihovih prihoda.
Takođe će istaći stalne nejednakosti na tržištu rada, uz napomenu da su građani zemalja van EU i dalje znatno skloniji prekvalifikovanju za poslove koje obavljaju u poređenju sa domaćim radnicima.
Brisel će takođe izraziti zabrinutost zbog kvaliteta radnih mjesta, navodeći da je svaki peti radnik zarobljen na slabo plaćenim poslovima u sektorima sa niskim rastom produktivnosti, dok se svaki dvanaesti suočava sa rizikom od siromaštva uprkos tome što je zaposlen, piše B92.
U tom kontekstu, Komisija će koristiti paket mjera kako bi podstakla zemlje EU da preduzmu reforme usmjerene na povećanje vještina, poboljšanje kvaliteta radnih mjesta i jačanje sistema socijalne zaštite.
Kao dio današnjeg paketa, Brisel će takođe izraziti zabrinutost u vezi sa finansijskim zdravljem Bugarske nakon detaljnog pregleda njene potrošnje. Njemačka, Estonija, Letonija i Slovenija su prošle kroz slične provjere, ali su do sada izašle iz procjene Komisije bez negativnih ocjena.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
