Tržište na čekanju: Ko diktira sljedeći potez bitcoina
Od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, najvrednija kriptovaluta bitcoin prvo je naglo pala dok su je investitori tretirali kao rizičnu imovinu, da bi se zatim brzo oporavila i u narednim danima oscilirala, bez jasnog i dosljednog ponašanja sigurnog utočišta na tržištu. Pa ipak, dosadašnjim rezultatom je nadmašila zlato s kojim se nerijetko dovodi u vezu, noseći epitet "digitalno zlato" u kripto-zajednici. Kako analitičari u takvim okolnostima vide poziciju bitcoina i njegove izglede?
Podsjetimo, utorak je donio skok bitcoina na najvišu cijenu u posljednje četiri sedmice, kako su jačale nade da Sjedinjene Američke Države (SAD) mogu postići sporazum s Iranom i time okončati sukob. Američki predsjednik Donald Trump saopćio je da se Iran obratio njegovoj administraciji radi potencijalnih mirovnih pregovora, uprkos tome što je SAD započeo pomorsku blokadu Hormuškog moreuza. Vodeća kriptovaluta se u jutarnjim satima približila 75.000 dolara, a kasnije tokom dana se trgovala za oko 74.400 dolara. Manje kriptovalute većinski su pratile kretanje bitcoina.
Prema riječima investicijskog direktora u kompaniji Ericsenz Capital Damiena Loha, bitcoin se "i dalje kotira bolje od šire rizične imovine", prenio je Bloomberg. "Iako je pokrenuta blokada, tržište je shvatilo kao pozitivno to što je Trump praktično produžio rok za postizanje dogovora i što, prema izvještajima, teži novoj rundi pregovora."
Analitičar u IG Marketsu Tony Sycamore napisao je u bilješci da se bitcoin "ponaša više kao klasična rizična imovina nego kao tradicionalno sigurno utočište", a da je poboljšanje općeg raspoloženja prema riziku ovog mjeseca dalo "vjetar u leđa njegovim nedavnim dobicima".
Indeks straha i pohlepe analitičke platforme CoinMarketCap, koji prati raspoloženje na kripto-tržištu, u utorak je bio u neutralnoj zoni, dok je tržišna kapitalizacija kripto-sektora rasla, držeći se iznad 2,5 biliona dolara.
Dan prije toga zabilježen je ukupni neto odliv od oko 300 miliona dolara iz bitcoin ETF-ova (engl. exchange-traded fund - fond kojim se trguje na berzi), čime je nastavljen poljuljan niz tokova u tim finansijskim instrumentima. Trgovci pažljivo prate ove parametre, jer ETF-ovi ostaju glavni kanal za institucionalnu potražnju za bitcoinom, pa kontinuirani prilivi po pravilu osiguravaju donju granicu cijene i smanjuju volatilnost.
Također, nagli preokreti u prilivima mogu izazvati značajan pritisak na prodaju, jer ETF-ovi također nude lak izlaz za velike, institucionalne vlasnike.
Ukupni neto tokovi u bitcoin ETF-ovima (narandžasti stupci) i cijena bitcoina (siva linija) | Izvor: Coinmarketcap.com
Šta se očekuje u narednom periodu
Izgledi za bitcoin pokazuju značajno poboljšanje, naročito na tržištu opcija, u kontekstu relativno stabilnog geopolitičkog pejzaža, navodi Decrypt. Kako je za njih rekao vođa istraživanja u kripto-berzi Bitrue Andri Fauzan Adziima, pomak bitcoina ka 75.000 dolara bio je primarno vođen spot kupovinom, sugerirajući da prilivi u ETF-ove, uz pad otvorenih pozicija u fjučersima i stopa finansiranja, ukazuju na "smanjenje finansijske poluge i zdraviji zamah".
Ako se vodeća kriptovaluta uspije održati iznad 75.000 dolara, "to bi moglo otvoriti put ka 80.000 dolara", naročito ako "prilivi u ETF-ove i institucionalna potražnja ostanu stabilni", izjavila je Wenny Cai, osnivačica kompanije Anchored Finance.
Sa druge strane, tržišni analitičar Julian Pineda napominje da se cijena bitcoina i dalje kreće unutar utvrđenog raspona. "Uprkos oporavku, optimizam na tržištu još uvijek nije dovoljno snažan da bi se probio bočni trend, pa se trgovanje nastavlja u granicama između 64.000 i 75.000 dolara."
Kako dodaje, indeks relativne snage ostaje iznad nivoa 50, sugerirajući da je bikovski zamah i dalje relevantan tokom posljednjih 14 sesija. Kao potencijalno prelomne cjenovne nivoe izdvaja:
75.000 dolara - Ključni otpor: Gornja granica trenutnog raspona. Proboj iznad ovog nivoa mogao bi pokrenuti značajniju uzlaznu tendenciju i testirati dugoročni silazni trend.
70.000 dolara - Kratkoročna barijera: Neutralni nivo koji se poklapa s 50-dnevnim pokretnim prosjekom. Trgovanje oko ove vrijednosti dodatno potvrđuje da se cijena u kratkom roku kreće bočno.
64.000 dolara - Ključna podrška: Nedavni minimum i glavna prepreka na strani pada. Održiv proboj ispod ovog nivoa mogao bi ponovo aktivirati dominantnu medvjeđu tendenciju.
Sycamore stvari vidi malo drugačije. Prema njegovom mišljenju, sadašnji oporavak s februarskog minimuma od oko 60.000 dolara podsjeća na korektivne obrasce viđene krajem prošle godine. "Očekuje se da će gornja linija uzlaznog trenda, koja se nalazi blizu 79.000 dolara, pružiti kratkoročni otpor i zaustaviti daljnji rast prije nego što dođe do novog testiranja, a potencijalno i proboja ključne podrške od oko 60.000 dolara s početka februara."
Za njega, optimističan scenarij podrazumijeva da se dnevno trgovanje završi iznad granice uzlaznog koridora na 79.000 dolara, uz kasniji odlučujući proboj iznad 200-dnevnog pokretnog prosjeka, koji je trenutno na oko 87.500 dolara. Pesimističan scenarij, pak, značio bi da je - ako cijena ne probije nivo otpora - realan povratak na nivo podrške oko 60.000 dolara. "Ako prodajni pritisak ojača, postoji rizik da ovaj nivo bude probijen nadole", kaže Sycamore.
Bloomberg
U međuvremenu, američka komisija za vrijednosne papire (engl. Securities and Exchange Commission - SEC) zakazala je okrugli sto za 16. aprila, kako bi se razgovaralo o regulatornom okviru za digitalnu imovinu, Clarity Actu, u cilju rješavanja dugogodišnje nejasnoće u nadzoru nad tim sektorom. Prirodno, povoljna pravila mogla bi pokrenuti novi talas institucionalnih investicija, dok bi restriktivni regulatorni ishodi mogli narušiti raspoloženje ulagača, koje je ohrabrilo Trumpovo angažovanje na ovom polju, i njegovi otvoreno pro-kripto stavovi.
S tim u vezi, Loha ističe da bitcoin možda neće zabilježiti značajniji skok dok SAD ne usvoji Clarity Act.
Sem regulatornih dešavanja, na vrijednost bitcoina utječu i širi tržišni i makroekonomski faktori, pa se tako proteklih godina nerijetko jasno vidjela korelacija kripto-tržišta s akcijama tehnoloških kompanija u periodima značajnog pada/rasta apetita za rizikom, ali i reakcija na odluke centralnih bankara, između ostalog. A povišene cijene nafte i inflatorni rizici sada prijete da odgode smanjenje kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi - centralne banke čije odluke obično najjače odzvanjaju na kripto-tržištu. U okruženju gdje kamatne stope ostaju više na duži rok, bitcoin može da se ponaša kao tipična rizična imovina i nađe se na udaru prodaje.
Za četiri mjeseca cijena se prepolovila
Od oktobarskog rekorda - kada je bitcoin premašio 126.000 dolara - do danas, cijena bitcoina je pala za oko 40 posto. Pri čemu treba podsjetiti da je vrlo brzo nakon tog rekorda došlo do historijskih likvidacija na kripto-tržištu, što je već dobrano spustilo cijenu bitcoina, a onda je novembar donio još jednu korekciju, vođenu talasom prodaje na spot-tržištu. Decembar i januar prošli su relativno stabilno, s trgovanjem koje se pretežno kretalo u rasponu od 85.000 do 95.000 dolara.
Novi cjenovni udar stigao je na prelazu januara u februar, kao dio šireg stresa i krize povjerenja na tržištima, što je spustilo bitcoin na još nižu granu. Od tada cjenovni opseg u kojem bitcoin operira ide od 65.000 do 75.000 dolara, ugrubo rečeno. Imajući u vidu volatilnu prirodu kripto-imovine, variranje u tom okviru mnogi kripto-entuzijasti ne bi posmatrali kao drastično za bitcoin, ali treba reći da su unutardnevna kretanja posljednjih sedmica u najmanju ruku bila dinamična.
Neposredno nakon napada na Iran 28. februara, s tržišta digitalne imovine zbrisano je skoro 130 milijardi dolara, a bitcoin je pao na oko 63.000 dolara. Od tada do 14. aprila izvorna kriptovaluta poskupjela je za 11 posto, dok je zlato (koje se smatra zaštitom u vremenima neizvjesnosti) za to vrijeme palo za gotovo 10 posto.
Analitičari su tada skretali pažnju na relativnu snagu kripta u poređenju s drugim klasama imovine, ali i činjenicu da se bitcoin praktično cijelog februara već nalazio u zoni konsolidacije cijena, te da je nakon početka rata počeo koketirati s probojem iz te zone. A kako su vijesti koje su stizale s Bliskog istoka ukazivale na to da je riječ o potencijalno vrlo složenom i dugotrajnom ratu, koji bi mogao eskalirati u širi sukob, reakcija tržišta nije bila potpuno u skladu s očekivanjima.
Posmatrači tržišta godinama skreću pažnju na svojevrsnu krizu identiteta bitcoina, koja će se vjerovatno razriješiti tek s većom regulatornom jasnoćom i adopcijom. Iako mu je titula digitalnog zlata nadohvat ruke zbog impresivnog rasta u odnosu na plemenite metale i druge klase imovine, on ostaje vezan za sudbinu svjetskog apetita za rizikom. Na kraju, pitanje nije samo hoće li cijena preći određenu granicu, već hoće li se bitcoin u očima (prije svega institucionalnih) investitora konačno transformirati iz špekulativnog instrumenta u istinsko utočište, gradeći sopstveni obrazac ponašanja koji bi bio manje podložan naglim reakcijama na dnevne geopolitičke potrese i kretanja na tradicionalnim berzama.
Odricanje od odgovornosti: Sve informacije su općeg karaktera i ne predstavljaju investicijske savjete.
